Prvi tramvaj prošao Zagrebom prije 127 godina: Putnike u kolima vukao je – konj Belko
‘Osobama pijanim ili bolujućim na gnjusnih ili priljepčivih bolestih nesmije kondukter dozvoliti vožnju, a osobe, koje bi svojim nepristojnim ponašanjme smetale ostale suputnike, imade kondukter sa kolah odstraniti’ bila je jedna od propisanih uredbi za vožnju prvim konjskim tramvajem.
Zatvorena kola konjskog tramvaja 1891. godine Foto: ZET
Na današnji dan, 5. rujna davne 1891. godine zagrebačkim ulicama prošao je prvi tramvaj. Zapravo, bila su to tramvajska kola koje je vukao konj.
“Tog jutra su vozač Ferdo, kondukter Vid i konj Belko prvi put krenuli iz tramvajskog spremišta koje je bilo na lokaciji današnjeg Tehničkog muzeja po tračnicama dugim 8 kilometara.” – piše na svojim stranicama ZET.
Pijanima i bolesnima vožnja zabranjena
Pomama za novim prijevoznim sredstvom bila je iznimno velika, a prema procjenama već idućeg dana njime se vozilo oko 20.000 stanovnika, dakle polovina Zagrepčana kojih je tada bilo oko 40.000. Zbog velikog broja putnika, konj nije mogao krenuti s mjesta pa su građani silazili i gurali kola.
Zagrebački električni tramvaj donosi i zanimljive posebne uredbe koje je iz sigurnosnih razloga gradska uprava proglasila svega par dana prije nego li su tramvajska kola startala s vožnjom, 3. rujna 1891. godine, s obzirom da je tramvaj bio novost na ulicama i nepoznanica:
“Za vrijeme vožnje zabranjeno je zaskakivati na tramwayska kola ili izskakivati iz njih, a isto tako ni stajati na kolnih stubah”
“Uzimati sa sobom na tramwayska kola pseta ili jih privezivati, da za koli ili uz kola trče, strogo je zabranjeno”
“Osobama pijanim ili bolujućim na gnjusnih ili priljepčivih bolestih nesmije kondukter dozvoliti vožnju, a osobe, koje bi svojim nepristojnim ponašanjme smetale ostale suputnike, imade kondukter sa kolah odstraniti”
“Osobe, koje svojim odijelom mogu druge suputnike zamazati, smiju samo na prednjem otvorenom dielu kolah kraj kočijaša stajati”
Prvi električni tramvaj 1910. godine
Foto: ZET
Konjski tramvaj sve je teže pratio razvoj glavnog grada i njegovo širenje, zbog čega se javila ideja o uvođenju električnog tramvaja. No, prije svega je trebalo izgraditi električnu centralu 1907. godine, nakon čega je krenula izgradnja novog postrojenja i tramvajske infrastrukture. Tako je 18. kolovoza 1910. godine u promet pušten električni tramvaj.
Autobusni promet priključio se 1931. godine, dok je veliku ulogu u prijevozu putnika imala Uspinjača od 1890. godine te sljemenska žičara.
Prema podacima ZET-a, njegovi tramvaji i autobusi danas dnevno prevezu više od milijun putnika te čak tri puta dnevno obiđu ekvator, a godišnje 109 puta prijeđu put do Mjeseca i natrag. U svom voznom parku ZET ima 269 tramvajskih motornih kola, od čega 142 niskopodna tramvaja proizvedena prema najsuvremenijim standardima te 413 autobusa prosječne starosti 11 godina.
