Provjerite možete li ostvariti pravo na jednokratnu naknadu do 10 tisuća kuna
Jedno od prava koje proističe iz Zakona o socijalnoj skrbi jest i ono na jednokratnu naknadu. One u pravilu iznose od 2.500 do 3.500 kuna, ali u iznimnim slučajevima mogu dosegnuti i 10 tisuća kuna.
Zabrinutost zbog nedostatka sredstava | Pixabay
Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je izvanredna pomoć građanima u nevolji u vidu jednokratne naknade koja najčešće iznosi 2.500 do 3.500 kuna, a ponekad može iznositi i 10 tisuća kuna. Jednokratna naknada jedna je od jedanaest naknada koje se spominju u najnovijem Zakonu o socijalnoj skrbi, a koji je na snagu stupio u veljači ove godine. Pomoć se može isplatiti novčano ili u naravi, dok samu osnovicu temeljem koje se izračunava točan iznos određuje Vlada.
Jednokratna naknada za samca ili kućanstvo
Pravo na jednokratnu naknadu može se priznati samcu ili kućanstvu koje temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ispunjava potrebne uvjete. Tako se u nekim slučajevima može ostvariti i 10 tisuća kuna.
„Pravo na jednokratnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe“, ističe se u Zakonu o socijalnoj skrbi.
Pitali smo Ministarstvo rada u kojim se slučajevima još može priznati pravo na isplatu jednokratne naknade. Pojašnjavaju koje su te okolnosti:
- radi nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće ili obuće ako se nabava nužnih predmeta u kućanstvu odnosno odjeće i obuće ne može osigurati putem humanitarnih organizacija,
- djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi polazniku srednje škole koji je korisnik prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi,
- korisniku smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno u drugu ustanovu ili
- korisniku usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u slučaju trenutačne potrebe koja ne može biti zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
Pravo se može ostvariti podnošenjem zahtjeva u nadležnom centru za socijalnu skrb koji zatim pokreće postupak.
“O priznavanju prava za jednokratnu naknadu, vodi se upravni postupak i centar za socijalnu skrb provodi ispitni postupak u kojem ispituje sve činjenice i okolnosti koje su odlučujuće za ostvarivanje prava i po utvrđenom donosi odluku o opravdanosti zahtjeva”, navode iz Ministarstva.
Većina podružnih centara za socijalnu skrb u Zagrebu uputila nas je da se javimo matičnom centru za socijalnu skrb Zagreb koji nas je zatim uputio na Zakon o socijalnoj skrbi.
Moguće je dobiti između 2.500 i 3.500 kuna godišnje
Iz Ministarstva navode kako se pravo na jednokratnu naknadu može priznati i odobriti više puta tijekom jedne godine, no kako sveukupni iznos za jednu godinu ne smije premašiti iznos od 2.500 kuna za samca te 3.500 kuna za kućanstvo.
“Ukupan iznos priznatoga prava u jednoj kalendarskoj godini ne može prelaziti zakonom utvrđen iznos”, ističu iz nadležnog Ministarstva.
Unatoč tomu, postoji mogućnost isplate većeg iznosa. Kako navodi Ministarstvo, pozivajući se na Zakon o socijalnoj skrbi, jednom godišnje se korisniku može isplatiti naknada u iznosu od 10 tisuća kuna, no samo ako se radi o osobito opravdanim slučajevima kada to zahtijevaju životne okolnosti.
No, jednokratna naknada nije samo novčana pomoć koju dobiju korisnici. Naime, naknada se može ostvariti i u naravi.
“Jednokratna naknada može se isplatiti i u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik naknadu neće koristiti namjenski”, ističu iz Ministarstva.
Naknada u naravi isplaćuje se onim korisnicima za koje je utvrđeno kako onu novčanu neće iskoristiti namjenski.
“U odnosu na isplatu jednokratne naknade u naravi valja naglasiti da je Zakon dao tu mogućnost ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik naknadu neće koristiti namjenski, što znači da se priznati iznos jednokratne naknade može isplatiti direktno npr. nekoj trgovini za koju je korisnik dostavio predračun za kupovinu namirnica ili plaćanje nekog računa direktno opskrbljivaču”, navode iz Ministarstva.
Evo što su nam neslužbeno otkrili iz jednog Centra
Centar za socijalnu skrb grada Zagreba dao nam je oskudne informacije unatoč pitanjima koja nisu ni osjetljiva niti ugrožavajuća za korisnike te ne zadiru u domenu privatnosti podataka. S tim u vezi, u neslužbenom razgovoru s izvorom iz jednog centra za socijalnu skrb na području Hrvatske dobili smo detaljnije informacije. Naime, ističu kako ne postoji točno određeni godišnji limit koliko zahtjeva za jednokratnom naknadom centar može odobriti te da sve ovisi od centra do centra i od grada do grada.
Također, navode kako nije nemoguće ni teško ostvariti pravo ako potreba zaista postoji. Zaključuje kako se iskustva razlikuju te kako isplata ove vrste pomoći ovisi o imovini i stanju financija korisnika tog centra. Odnosno, u pojedinim centrima potreba za isplatom naknada je manja jer je potreba za određenim intervencijama veća, dok je u manje razvijenijim i siromašnijim dijelovima Hrvatske potreba za isplatom i odobrenjem jednokratnih naknada izrazito velika.
