Provjerite kako se kreću brojevi povlaštenih mirovina u zadnjih 5 godina

Josip Mihaljević
28. travnja 2021.
Novosti
A- A+

Povlaštene mirovine, iliti mirovine po posebnim propisima dizajnirane su kako bi korisnicima zbog neke specifične zasluge omogućili povoljniju mirovinu. Hrvatska ima čak 17 različitih kategorija mirovina po posebnim propisima, a među ukupnom umirovljeničkom populacijom imamo 14.4 posto povlaštenih.

umirovljenici

Foto: Unsplash

Hrvatska danas ima 1.241.244 korisnika mirovina, a od ukupnog broja 179.095 smo nagradili s takozvanom mirovinom po posebnom propisu. Takvim mirovinama najčešće je nakana određenu populaciju honorirati “povoljnijim” izračunom mirovine. Imamo ukupno 18 kategorija povlaštenih, ali bilo bi ih pogrešno sve strpati u isti koš. Tu su na primjer ljudi koji su se bavili razminiravanjem, radnici iz ugljenokopa, radnici profesionalno izloženi azbestu pa im se država u znak zahvale odužila s nešto boljim uvjetima za mirovinu.

Međutim, javnost je ogorčena na elitu među korisnicima povlaštenih mirovina – umirovljenim članovima HAZU-a, bivšim saborskim zastupnicima, članovima Vlade, sucima Ustavnog suda koji su si bez nekog posebnog objašnjenja mirovine nabili na blizu 10 tisuća kuna.

Kao posebna kategorija (i najbrojnija među povlaštenima) tu su je i umirovljena braniteljska populacija kojoj kontinuirano rastu mirovinska prava.

Ako ne raste broj korisnika, rastu mirovine

Idemo vidjeti kako se na periodu od pet godina kreću mirovine po posebnim propisima. Zavirili smo u statistiku HZMO-a iz 2016. godine i usporedili ju s najsvježijim podacima.

Radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba

Prema statistici HZMO-a, ova se skupina mirovina po posebnim propisima dijeli na tri dijela. U prvom imamo radnike na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa  kojima je pravo na mirovinu priznato prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, PS i OSO.

  • 2016. – bilo ih je 9813, a prosječna mirovina im je iznosila 3.845 kuna
  • 2021. – danas ih je 8145, a prosječna mirovina iznosi 4.464 kune

U drugom dijelu imamo  radnike na poslovima policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba pravosuđa i službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno
obavještajnom sustavu RH koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO.

  • 2016. – bilo ih je 6845, a prosječna mirovina im je iznosila 3758 kuna
  • 2021. – danas ih je 8805, a prosječna mirovina iznosi 4.361 kunu

Treći u ovoj kategoriji su radnici na poslovima razminiranja.

  • 2016. – bilo ih je 256, a prosječna mirovina im je iznosila 4.813 kuna
  • 2021. – danas ih je 595, a prosječna mirovina iznosi 4.269 kuna

Djelatne vojne osobe

U 2016. godini imali smo 14484 umirovljena djelatnika iz vojske. Oni su tada primali 3.490 kuna mirovine u prosjeku.

Danas imamo 15837 umirovljenih vojnih djelatnika, a prosječna mirovina im je porasla na 3.971 kunu.

Drugi svjetski rat i Jugoslavija

Javnost se nekako najviše uhvati broja partizanskih i ustaških mirovina. Njih je država rasporedila u više kategorija po posebnim propisima.

Krenimo s pripadnicima Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine.

  • 2016. – bilo ih je 7011, a prosječna mirovina je iznosila 2.270 kuna
  • 2021. – danas ih je 3192, a prosječna mirovina iznosi 2.542 kune

Sada slijede pripadnici JNA.

  • 2016. – bilo ih je 7068, a prosječna mirovina je iznosila 3.008 kuna
  • 2021. – danas ih je 4792, a prosječna mirovina iznosi 3.341 kunu

Nastavljamo sa sudionicima Narodnooslobodilačkog rata.

  • 2016. – bilo ih je 15726, a prosječna mirovina im je iznosila 2.660 kuna
  • 2021. – danas ih je 7831, a prosječna mirovina iznosi 2.975 kuna

Kao što vidimo, broj korisnika ovakvih mirovina u posljednjih pet godina srezao se za otprilike pola!

Branitelji

Branitelji su u zadnjih pet godina održali podjednak broj korisnika mirovina, ali zato uživaju u finom rastu mirovinskih primanja.

U kategoriji Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata stoje sljedeći podaci:

  • 2016. – bilo ih je 71944, a prosječna mirovina iznosila je 5.075 kuna
  • 2021. – danas ih je 70907, a prosječna mirovina iznosi 6.018 kuna

Tu su još mirovine prema općim propisima, a čija je visina određena prema Zakonu o hrvatskim braniteljima.

  • 2016. – bilo ih je 32627, a prosječna mirovina iznosila je 2.195 kuna
  • 2021. – danas ih je 47172, a prosječna mirovina iznosi 2.848 kuna

Političari

Političari donose zakone o mirovinskom osiguranju za obične građane, ali na kraju svog radnog staža u mirovinu idu po najboljim uvjetima u ovom dijelu Europe.

Pogledajmo samo zastupnike u Hrvatskom saboru, članove Vlade, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora.

  • 2016. – bilo ih je 648, a prosječna mirovina iznosila je 8.414 kuna
  • 2021. – danas ih je 679, a prosječna mirovina im iznosi 10.254 kune!

Ovdje ne smijemo propustiti nabrojati i redovite članove HAZU-a u mirovini. Malo ih je, ali su mirovine velike.

  • 2016. – bilo ih je 145, a prosječna mirovina iznosila je 8.433 kune
  • 2021. – danas ih je 133, a prosječna mirovina iznosi 9.347 kuna

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap