Od 1. srpnja 2021. godine aktualna vrijednost mirovine po godini staža iznosi 71,53 kunu. Toliko će po godini staža dobiti oni umirovljenici čija je prosječna plaća tijekom radnog vijeka bila poprilično manja od prosječne plaće u Hrvatskoj. Kako je uvjet za mirovinu 15 godina staža, mirovina ne bi smjela biti manja od 1.072,95 kune.
Novac foto: Marko Matijević|mirovina.hr
Godina dana rada u Hrvatskoj donijet će vam minimalno 71,53 kunu mirovine. Rezultat je to nedavnog usklađivanja mirovina od 2,46 posto koje je aktualnu vrijednost mirovine (AVM) povećalo sa 69,42 na spomenutih 71,53 kunu.
Za 40 godina staža – 2.861 kunu
Kod izračuna mirovine u formulu se uvrštava niz faktora, ali ne i kada je radniku tijekom radnog vijeka prosječna plaća bila značajno manja od prosjeka. Njemu bi mirovinski izračun na temelju uplaćenih doprinosa isporučio stvarno mizernu mirovinu, ali zato postoji institut najniže mirovine koji će mu u trećoj dobi donekle popraviti situaciju.
Najniža mirovina se i najlakše računa. Dovoljno je pomnožiti trenutačnu aktualnu vrijednost mirovine (AVM) s godinama staža. Kako je u Hrvatskoj za ostvarivanje prava na mirovinu potrebno minimalno 15 godina radnog staža, najniža mirovina za taj staž po novom iznosi 1.072,95 kune.
Za 20 godina radnog staža ne možete dobiti manje od 1.430,60 kuna, za 25 godina staža 1.788,25 kuna, za 30 godina staža 2.145,90 kuna, za 35 godina staža 2.503,55 kuna, a za 40 godina staža 2.861,20 kuna. Tek ovaj posljednji iznos, dakle za 40 godina radnog staža, veći je od granice siromaštva u Hrvatskoj. No, do tolikog staža u Hrvatskoj nije ni lako doći…
Najnižu mirovinu prima petina umirovljenika
Prema podacima HZMO-a, početkom godine najnižu mirovinu primalo je 268.191 ljudi, odnosno 21,6 posto svih umirovljenika u Hrvatskoj. Ona u prosjeku iznosi 1.725 kuna jer im je prosječni staž 26 godina i 9 mjeseci.
Da u Hrvatskoj ne postoji institut najniže mirovine, ti bi ljudi na temelju mirovinskog staža i ostvarenih plaća primali puno manji iznos – 1.198 kuna. Zbog toga što postoji najniža mirovina više od 250 tisuća građana ima oko 600 kuna veću mirovinu nego što bi im “čisti izračun” isporučio.
Ipak, mirovine mogu biti i niže od najnižih
Samo zato što se zovu “najniže”, ne znači da u Hrvatskoj netko ne može imati i manje mirovine od navedenih. Najočitiji primjer su obiteljske mirovine, recimo da u slučaju smrti korisnika najniže mirovine njegov partner ili partnerica naslijedi mirovinu pa će dobiti samo 70 posto iznosa najniže mirovine.
Drugi i treći slučaj su poljoprivredne i obrtničke mirovine koje ovise o uplatama obrtnika i poljoprivrednika. One također mogu biti niže iznosa koje smo naveli u prvom odlomku.
Iz HZMO-ove statistike možemo vidjeti kako 28.700 poljoprivrednika u prosjeku prima 1.582 kune najniže mirovine za prosječne 22 godine i 9 mjeseci staža (bez dodatka mirovina bi im iznosila samo 607 kuna!!!).
Od 1999. godine vrijednost AVM se malo više nego udvostručila. Početkom 1999. godine iznosila je 34,08 kuna, a s više ili manje redovitim dvogodišnjim usklađivanjima u drugom dijelu ove godine po prvi puta je probijena granica od 70 kuna po godini staža.
