Provjerili smo bi li afrički penzići vapili za hrvatskim mirovinama ili obratno
Premijer Andrej Plenković jučer je nepromišljeno izletio s jednom izjavom koja je u vrlo kratkom vremenu podigla prašinu. Dok je odgovarao na pitanja o demografskoj krizi u Hrvatskoj, sjetio se Afrike i izjavio kako bi “oni vapili da imaju ovakav standard kao u Hrvatskoj”. Iako su se iz Vlade povodom te izjave pokušaili opravdati nekoliko sati kasnije, dojam nije baš dobar.
Foto: Andrej Plenković | Youtube screenshot
Pričajući o demografskim problemima, Andrej Plenković je na Dan državnosti malo pobrkao lončiće. Njegova izjava o tome kako su Afrikanci siromašni i da oni vape za standardnom kakvog imaju Hrvati odjeknula je u svim medijima. Pričajući o demografskim izazovima, premijer je htio naglasiti kako taj problem nije nastao jučer.
“Taj trend je svojstven mnogim zemljama u Europi upravo naše veličine, to je jedno od temeljnih pitanja, i jučer smo dijelom o tome govorili. Imate ogromne plus demografske trendove u zemljama Afrike i srednjeg istoka gdje je sasvim drugačija situacija, tamo je takvo siromaštvo da bi svi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj.”, rekao je Plenković za Dan državnosti.
Premijer se osramotio
Nije posve jasno što je premijer ovime htio poručiti hrvatskim građanima, čak i nakon što je Vlada nekoliko sati kasnije reagirala pokušavajući opravdati i objasniti ovakvu izjavu. Dojam javnosti bio je jasan; naš premijer nas je htio podsjetiti da nismo zadnja rupa na svirali, nego eto, možda predzadnja.
Nije pogriješio kada je rekao da je u Africi sasvim drugačija situacija što se tiče demografskih trendova. U cijelom svijetu raste udio najstarije populacije, osim u Africi. Afrika je 2016. godine imala 1,2 milijardu stanovnika, a do 2050. godine bi se taj broj trebao popeti na 2.2 milijarde. Za usporedbu, Hrvatska danas ima oko 4 milijuna stanovnika, a do 2050. godine bi ih mogla imati 3,5 milijuna. Sasvim suprotni trendovi.
Ostaje nejasno zašto je uopće spominjao siromaštvo, ako je misao započeo o demografskim trendovima. I to siromaštvo jednog cijelog kontinenta. Jedino siromaštvo o kojem premijer treba brinuti je ono njegovog vlastitog naroda. Ali eto, Afrikancima je gore, tako da se mi uopće ne bi trebali buniti budući da bi oni vapili za našim standardom.
Afrika nije naprednija od Europe, to je sasvim jasno. Imaju velik udio stanovništva koji živi u ruralnim područjima nasuprot gradovima, i upravo je tu zabilježena najveća stopa siromaštva, ali i drugih velikih problema svojstvenih tom kontinentu: nedostatak hrane, nedostatak pitke vode, nedostatak obrazovanja, nedovoljna medicinska njega itd.
Ipak, velik broj afričkih država je skroz funkcionalan, ali postoje zemlje u kojima se živi bolje nego u Hrvatskoj. Objasnit ćemo to na primjeru Južne Afrike i Maroka. Te dvije zemlje nisu u samom vrhu najrazvijenijih afričkih zemalja, ali i kao takve mogu poslužiti kao primjer. Naravno da će Hrvatska “na papiru” imati bolji životni standard od velikog broja afričkih zemalja. To nije sporno. Sporno je predstavljati to kao tobožnji uspjeh.
Južna Afrika
Prosječna plaća u Južnoj Africi iznosila je oko 6,935 kuna za travanj 2018. godine, piše businesstech.co.za.
Prosječna mirovina u Južnoj Africi, za mirovinski plan koji pokriva najviše umirovljenika, iznosila je 3.306 kuna.
Cijene osnovnih namirnica su slične kao naše, kruh košta oko šest kuna, a mlijeko oko pet kuna.
Osnovne režije (struja, voda, grijanje) za stan od 85 kvadratnih metara koštaju oko 511 kuna.
Maroko
Maroko u zadnje vrijeme postaje sve poželjnija destinacija za umirovljenike. Posebno je atraktivan ljudima s nižim primanjima jer u Maroku gotovo ništa nije skupo. Čak ni kupiti nekretninu.
Porez na dohodak je 10%, za razliku od mnogih europskih zemalja gdje se on penje čak do 40%.
Prije 60 godina, čak 50% stanovništva je živilo ispod granice siromaštva, a danas ih je samo 15%. Od tih 15%, 75% ih živi u zabačenim ruralnim područjima, stoji u izvješću OECD-a.
Maroko ima dosta zatvoren krug primanja. Razlike između najvećih i najmanjih plaća nisu toliko velike, a prosječna je oko 2.760 kuna. Minimalan iznos mirovine za starije od 65 godina je oko 1.100 kuna, prosječna mirovina je oko 1.800 kuna.
Litra mlijeka košta dvije kune, a kruh dođe oko tri kune.
Osnovne režije (struja, voda, grijanje) za stan od 85 kvadratnih metara koštaju oko 240 kuna.
Kako kvantificirati tko je jadniji?
Prosječna mirovina u Hrvatskoj za mjesec travanj iznosila je 2.344 kune. Osnovne režije (struja, voda, grijanje) za stan od 85 kvadratnih metara iznose 1,238 kuna. Cijene osnovnih namirnica i sami znate, uostalom, slične su kao u Južnoj Africi.
Uspjeh političara i pojedinih politika se mjeri na sljedeći način: pogleda se stanje na početku mandata i stanje na kraju mandata. Premijeru je valjda isuviše neugodno ponavljati kako je “nezaposlenost na rekordno niskim granama” u jednoj rečenici, a već u sljedećoj sasvim ozbiljno govoriti da je demografska kriza velik problem. Jedna od te dvije stvari je uzrokovala drugu i to je bolno očito.
Prije desetak godina smo se tješili i govorili kako smo još uvijek “bolji” od Bugarske i Rumunjske, a danas, kad su nas i te zemlje pregazile, došao je red na Afriku.
Što se tiče cijena osnovnih namirnica, kao i osnovnih režija, uvijek ih možete provjeriti na stranici Numbeo. Numbeo skuplja informacije o standardu života koji osim troška hrane i režija nudi detaljan pregled kvalitete života i dostupnosti usluga.
