Provjerili smo: Imaju li umirovljenici koji rade pravo na pola minimalca?
Prema posljednjim javno dostupnim podacima HZMO-a, 12.524 umirovljenika radilo je krajem veljače do polovine radnog vremena. S obzirom na masovna otpuštanja radnika, ta se brojka u ožujku vjerojatno smanjila zbog pandemije koronavirusa, a za očekivati je da će se smanjivati i dalje. Provjerili smo stoga imaju li poslodavci pravo koristiti Vladine poticajne mjere za isplatu plaća i zaposlenim umirovljenicima u krizi.
Stariji radnik u ribarnici Ilustracija: Pixabay
Krajem veljače u Hrvatskoj je do polovine radnog vremena bilo 12.524 zaposlenih umirovljenika. Ta se brojka zasigurno smanjila u ožujku te će se zbog masovnih otkaza uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusa smanjivati i dalje. Najnovije podatke zatražili smo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, objavit ćemo ih kada stignu, a u međuvremenu smo provjerili vrijede li Vladine mjere za isplatu plaća zaposlenim umirovljenicima.
“Oni imaju zajamčena primanja od mirovine”
Poslodavci koji bilježe gubitke mogu se prijaviti za Vladine mjere pri čemu ostvaruju pravo na isplatu minimalne plaće u iznosu 3.250 kuna po radniku. Poslodavac dodaje razliku do iznosa plaće radnika ili pak isplaćuje dobiveni minimalac. Umirovljenike slijedom toga zanima imaju li oni pravo na pola minimalne plaće, 1.625 kuna.
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava kazali su nam da nemaju te da umirovljenici koji rade do polovine radnog vremena imaju zajamčena primanja od mirovine.
“Uslijed izvanredne situacije prouzročene epidemijom koronavirusa, prvi paket mjera donesen je po hitnom postupku u cilju očuvanja postojećih radnih mjesta koja su najviše ugrožena. Sukladno postojećim kriterijima, ciljana skupina mjere za očuvanje radnih mjesta ne obuhvaća korisnike umirovljenika koji rade do polovice punog radnog vremena, s obzirom da navedena skupina ima zajamčena primanja od mirovine” – odgovorili su nam iz Ministarstva.
U trgovini radi 2.400 umirovljenika
Većina umirovljenika zaposlena je prema ugovoru na određeno vrijeme i za očekivati je da im po njihovom isteku poslodavci koji trpe gubitke neće produljiti radni odnos. Isto tako, dio umirovljenika radio je u sada zatvorenim kafićima i neprehrambenim trgovinama.
Konkretno, krajem veljače u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane radilo je 570 umirovljenika, dok ih je oko 1.600 zaposleno u prerađivačkoj industriji. Najviše ih pak radi u trgovini, njih gotovo 2.400. Oko 2.200 je stručnjaka i znanstvenika i za očekivati je da je ta kategorija zaštićena u krizi. U administraciji je oko 800 umirovljenika, u obrazovanju nešto manje od 500, a gotovo tisuću u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
