Protiv pregleda za vozače starije od 67: Šest argumenata Sindikata i Matice umirovljenika
Trošak za umirovljenike, pogodovanje liječničkim lobijima, mogućnost kupovine potvrde o sposobnosti i nedostatak relevantnih istraživanja samo su neki od razloga zbog kojih Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika traže da se ne mijenja dio zakona koji se odnosi na starije vozače.
Foto: Pixabay
Hrvatska ima 212.000 vozača starijih od 67 godina. Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika u njihovo se ime protive novom prijedlogu obaveznog liječničkog pregleda nakon 67. godine.
Naime, u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama stoji obveza obaveznog liječničkog pregleda za sve vozače nakon što napune 67 godina. Proces e-savjetovanja je završen, a novi bi se zakon uskoro trebao naći na glasovanju u Saboru.
Donosimo šest argumenata koje su Sindikat i Matica umirovljenika iznijeli u e-savjetovanju.
Pregledi su u interesu liječničkih lobija
Protivimo se da se izjednačavaju starost i bolest, a pogotovo zato što se u pozadini najnovije inicijative za obvezne plaćene zdravstvene preglede za starije vozače, nalazi liječnički lobi medicine rada kao interesna skupina privatnika u zdravstvu čiji je neposredni financijski interes uvođenje obveznih zdravstvenih pregleda.
Duplicira se trenutačno rješenje koje je dobro
Iako se izrijekom u odnosnom članku ne navodi da će rečeni pregled obavljati liječnik medicine rada, iz prakse i drugih članaka istog Zakona proizlazi da bi se time suvišno dupliciralo sada postojeće vrlo dobro rješenje iz članka 233. Zakona kojim se propisuje obveza specijaliziranog liječnika koji je obavio pregled ili je liječio vozača, kao i izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, upozoriti bolesnika o njegovoj nesposobnosti za vožnju, te o istome obavijestiti policijsku upravu ili postaju prema mjestu stalnog prebivališta ili boravište.
Mogućnost da pacijent “kupi” potvrdu o sposobnosti
Držimo logičnim prema slovu Zakona da pacijenta pregledava i prosuđuje o njegovoj sposobnosti za vožnju samo njegov izabrani liječnik, koji zna njegove bolesti i terapije, a ne da se pod izlikom jačanja sigurnosti u prometu zapravo ugrožava ta sigurnost mogućnošću da pacijent „kupi“ svoju potvrdu o sposobnosti za vožnju.
Dobna granica ne temelji se na istraživanjima
Postojeće rješenje kojim se „od oka“ želi propisati da je dob kad vozač postaje ugroza u prometu utvrđena na 67 godina provizorna, jer se kao i u prethodnim pokušajima, nije zasnivala ni nikakvim statističkim pokazateljima ili istraživanjima, a niti postoje odgovarajući podaci kojima bi se dokazalo da je u ijednoj sudskoj presudi kao uzrok prometnih nesreća navedena starost ili bolest. Takvo navođenje dobi treba izbjeći i po uzoru na zemlje koje uvjet dobi niti ne spominju (npr. Njemačka, Belgija, Francuska). U zemljama u kojima se limit dobi propisuje, to se dokumentira liječničkom potvrdom osobnog liječnika ili osobnom izjavom o sposobnosti za vožnju, a ne zahtijeva se posebni zdravstveni pregled.
Nerazuman socijalni trošak za umirovljenike
U novom prijedlogu uopće nije jasno na koje se vrijeme produljuje vozačka dozvola vozačima starijim od 67 godina. Ako se misli na 10 godina onda je formulacija vrlo loša, a ovako se ostavlja prostor prosudbi kako bi većina starijih od 67 godina dobila liječničko uvjerenje s valjanošću od godine dana pa bi izdatak za liječničko uvjerenje bio redovan godišnji izdatak. S obzirom da 53 posto umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva (2.321 kn), odnosno čak 98% ih prima mirovinu manju od prosječne plaće, riječ je o nerazumnom socijalnom potezu, koji će izazvati nemir i nezadovoljstvo kod starije populacije.
Stariji vozači nisu rizična skupina
U svim analizama se potvrđuje da su glavni uzroci prometnih nesreća prebrza vožnja i alkohol, a vozači s duljim vozačkim iskustvom (dakle, stariji vozači) najmanje su uzrokovali nesreće. Poslužimo li se službenim statističkim podacima MUP-a RH objavljenom u njihovom biltenu s analizom za cijelu 2017. godinu, u Hrvatskoj ima registrirano 2.337.087 vozača, od čega je 282.045 vozača starijih od 65 godina. To znači da je u Republici Hrvatskoj ukupno 12,06 posto vozača starijih od 65 godina, a taj broj pokazuje trend rasta zbog općeg starenja populacije i masovnog iseljavanja mladih. Vozači stariji od 65 godina skrivili su 10,5 posto nesreća, što znači da su ih skrivili manje od svog udjela u ukupnom broju vozača. Nadalje, vozači stariji od 65 godina su skrivili 9,8 posto nesreća u kojima je bilo poginulih osoba, a to je još manje od njihovog udjela u ukupnom broju vozača što ukazuje na zaključak da stariji vozači nisu rizična skupina.
Sindikat i Matica zaključuju kako je izmjena zakona u kojem bi se uveo uvjet dobi od 67 godina, odnosno bilo kakav uvjet starosne dobi za vozače pri produljenju vozačke dozvole. nepotrebna i štetna. Predlažu stoga da se u tom dijelu zakon ne mijenja.
