Prošlo je vrijeme velikih njemačkih i austrijskih mirovina za naše radnike
Zoran Andročec, direktor udruženja INGRA-DET koje okuplja 40 velikih domaćih industrijskih tvrtki s projektima u inozemstvu, upozorava na uvjete hrvatskog radnika koji radi u zemljama Europske unije. Progovorio je o oporezivanju dohotka i mirovina, njihovim visinama, ali i iseljavanju stanovništva sa sjevera Hrvatske, a koje će se dogoditi zbog rada u Austriji.
Direktor INGRA-DET-a, Zoran Andročec za Poslovni.hr kaže kako bi potpuno otvaranje austrijskog tržišta rada od srpnja iduće godine za Hrvate moglo utjecati na još veće iseljavanje radnog stanovništva za sjevera Hrvatske, o čemu bi već sada trebalo razmišljati.
Ukoliko će Hrvatska inzistirati na naknadnom oporezivanju rada u Austriji, dodaje, stanovništvo sjeverne Hrvatske će se jednostavno nakon 1. srpnja 2020. prijaviti s one strane granice, a njihove kuće postat će im vikendice. Velika je to ugroza za naša, već ionako opustošena, ruralna područja. Blisko susjedstvo nudi im uređeniji sustav pa će dio stanovništva neminovno otići.
Kao rješenje Andročec nudi odustajanje od naknadnog oporezivanja dohotka, a kasnije i mirovina, u Hrvatskoj. Njihov je prijedlog stoga da se inozemni dohodak oporezuje po jedinstvenoj stopi od 15 posto, što odgovara prosječnim poreznim stopama u EU zemljama gdje radimo i plaćamo taj porez. Naknadno oporezivanje je, kaže, bila kap koja je prelila čašu u argumentaciji radnika da se skupa sa svojim obiteljima odjave i isele iz Hrvatske.
No, Andročec upozorava i kako je prošlo vrijeme velikih austrijskih i njemačkih mirovina.
“Hrvatski radnici nisu svjesni da će mirovine koje se tek sad počinju uplaćivati u Njemačkoj i Austriji biti minimalne i u rangu socijalne pomoći, koja će se onda još naknadno oporezivati u Hrvatskoj. Nažalost, prošlo je vrijeme velikih njemačkih mirovina, a neće biti ni velikih austrijskih mirovina. Kao poduzeća s izaslanim radnicima omogućili smo svima da se plaća u drugi i treći stup, kako bi se alimentirao neadekvatni prvi stup, naša legendarna ‘penzija’. Ako imamo prosječnu plaću od 2.000 eura u našem sustavu, a uz to još 250 do 500 eura se stavlja sa strane na konto radnika, imamo financijsku osnovu za socijalnu budućnost naših radnika, čak i ako sasvim zakaže hrvatski mirovinski sustav” – rekao je za Poslovni.hr.