Prosječna mirovina isplaćena u siječnju iznosi 2.507, što je četiri kune više nego u prosincu, a 102 kune više nego u siječnju prošle godine, kada je ona bila 2.405 kuna. Najveći dio povećanja rezultat je usklađivanja mirovina dvaput godišnje prema rastu troškova i prosječne plaće u prethodnom polugodištu, a lani smo dobili i oko 50.000 novih umirovljenika čija su primanja nešto veća pa su i oni podigli prosjek.
Novac foto: Marko Matijević|mirovina.hr
Dok čekamo prvo usklađivanje mirovina za siječanj, koje će se na primanjima osjetiti najvjerojatnije kao i dosad tek u ožujku ili travnju s isplatom zaostataka, valja se prisjetiti da su umirovljenička primanja lani rasla prvim usklađivanjem tek 1,15 posto, a drugim nešto većih 2,44 posto, uz rast najnižih mirovina mirovinskom reformom za 3,13 posto. Kada se sve to zbroji, uz nešto nešto veće mirovine novih umirovljenika, u posljednjih 12 mjeseci dobivamo rast za 102 kune, koliko je više u protekloj godini dobio prosječni umirovljenik.
Tko je prosječan umirovljenik?
Mirovine bi i ove godine trebale samo rasti, s nešto manjim prvim, ali većim drugim usklađivanjem, baš kao i lani, jer će se na onom srpanjskom već osjetiti povećanje plaća u javnom sektoru tijekom prvih šest mjeseci ove godine, kao i povećanje minimalne plaće, što će se odraziti na prosječnu mirovinu. Ipak, ona neće biti znatno veća jer se dodaci na plaću kroz neoporeziva davanja ne prikazuju u izračunu hrvatskog prosjeka.
Prosječan umirovljenik prima, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2.507 kuna mjesečno. On ima 30 godina staža i star je 71 godinu. Kada stavimo na stranu oko 176.200 mirovina koje isplaćujemo u inozemstvo, prosječna mirovina 300 je kuna veća i njezin udio u prosječnoj plaći je 42 posto, dok je bez međunarodnih ugovora on svega 38 posto.
Kada općim mirovinama pribrojimo one prema posebnim propisima, dakle branitelja i članova njihovih obitelji, vojske, policije i pripadnika HVO-a, za svih 1.24 milijuna umirovljenika (i tuzemnih i inozemnih kojima se mirovina isplaćuje preko HZMO-a) prosječna mirovina iznosi 2.724 kuna, odnosno preko 3.000 kuna bez inozemnih.
Tri posto na najnižu je 50, a na saborsku 300 kuna
Kao što je već poznato, većina hrvatskih umirovljenika živi ispod toga prosjeka. Mirovina do 500 kuna je više od 92 tisuće i to su uglavnom one inozemne, no oko 70 tisuća ih je u visini od 500 do 1.000 kuna, a tu već ima i onih naših, primjerice poljoprivrednih mirovina. Valja reći kako trenutno najniža mirovina za minimalnih 15 godina staža ne može biti manja od 1.019 kuna, jer je aktualna vrijednost mirovine 67,97 kuna po godini staža. Za 30 godina staža taj se iznos penje na 2.039 kuna, a za 40 na 2.718 kuna, na što još idu bonifikacije za žene koje nastavljaju raditi u prijelaznom periodu do 65 godina, zatim povećanje po djetetu, prosjek plaće i ostalo, ali ide i penalizacija u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu.
Mirovina od 1.000 do 1.500 kuna je oko 110 tisuća, do 2.000 njih 161 tisuća, dok 206 tisuća umirovljenika prima mirovinu do 2.500 kuna. Tako sve skupa imamo oko 640 tisuća građana koji primaju mirovinu koja je ispod prosječne, dakle više od polovine umirovljenika.
Invalidske i obiteljske mirovine u prosjeku se kreću oko 2.000 kuna, a prima ih sve skupa oko 333 tisuće građana. Najnižu mirovinu dobiva od samo 1.675 kuna dobiva oko 258.000 građana. S druge strane, prosječna braniteljska mirovina je 5.925 kuna, a saborska 10.039 kuna. Njihove mirovine u postotku rastu naravno više, jer je primjerice tri posto na najnižu mirovinu 50 kuna, a na saborsku 300 kuna.
