Procijepljenost starijih: Što je veća, to je ukupna smrtnost u državama manja. Pogledajte sami!
Hrvatska ovih dana bilježi značajno veću razinu smrtnosti od posljedica zaraze koronavirusom u odnosu na prosjek EU. Podaci pokazuju da države s većim postotkom procijepljenosti starije populacije upravo zbog toga nemaju ovako snažan četvrti val epidemije.
Hrvatska je trenutno u žestokom četvrtom valu epidemije, a podaci pokazuju da bi niska procijepljenost starijih mogla biti razlog zašto je tomu tako. U ovom trenutku Hrvatska je peta zemlja od začelja po procijepljenosti starijih od 60 godina. Procijepili smo 69.5% starijih od 60 godina, a manje od nas imaju Slovačka (67%), Latvija (61.2%), Rumunjska (39.1%) i Bugarska (31.5%). Incidencija smrnosti nam je oko četiri puta veća od prosjeka EU, ali nismo najgori u Europi.
Veću smrtnost u ovim trenucima bilježe Latvija, Rumunjska i Bugarska – sve redom zemlje u kojima je procijepljenost starijih još manja. Slovačka pak ima manju procijepljenost starijih od nas, ali bilježe i manje smrtnih slučajeva.
Početna nadanja znanstvenika i liječnika da će cjepivo biti efikasno u sprječavanju prijenosa virusa pala su u vodu, ali i dalje su poprilično dobra u sprječavanju hospitalizacija i smrtnih ishoda.
Države s visokom procijepljenošću starijih nemaju velik val smrtnosti
S druge strane, imamo i države s ogromnim postotcima cijepljenih starijih od 60 godina. U EU ovdje prednjače Irska (100%), Portugal (99.4%), Danska (98.9%), Malta (98.8%), Španjolska (97.4%), Belgija (93.4%) i Finska (93%). Idemo vidjeti kakva je smrtnost kod njih u usporedbi s Hrvatskom.
Kao što vidimo, sve države s visokim postotkom procijepljenosti starijih bilježe desetak puta manju smrtnost nego Hrvatska u ovom trenutku.
Lauc: Naš zdravstveni sustav je manje uspješan u liječenju od većine zdravstvenih sustava bogatih zemalja
Susjedna Slovenija, s kojom smo se od početka epidemije stalno uspoređivali, posljednjih nekoliko dana bilježi veću stopu slučajeva u odnosu na broj stanovnika u odnosu na Hrvatsku. Ipak, imaju veću procijepljenost i smrtnost im je manja. Molekularni biolog Gordan Lauc kaže da moramo dobro promisliti što mi radimo krivo, ako uz manji broj zaraženih imamo više umrlih. Dodaje kako ne vjeruje da Hrvate cjepivo lošije štiti jer je biologija čovjeka i virusa ista u svim državama.
“Osobno mislim da imamo dva problema. Jedan je kronični i tu ne možemo puno napraviti u kratkom roku – naš zdravstveni sustav jednostavno je manje uspješan u liječenju većine bolesti od zdravstvenih sustava bogatijih zemalja, uključujući tu i Sloveniju. Statistika iz prethodnih godina to jasno pokazuje”, smatra Lauc.
Drugi problem vidi u tomu što istraživanja pokazuju da zaštita od cjepiva pada šest mjeseci nakon cijepljenja, a kako su liječnici uglavnom cijepljeni početkom godine, sustav covid propusnica naziva opasnim. Zaključuje da je bolje sustavno testirati sve koji rade s rizičnim slučajevima kako ne bi došlo do prijenosa zaraze k čitavim odjelima teško bolesnih i dugotrajno hospitaliziranih ljudi što značajno povećava smrtnost.