Referendumska inicijativa “Zaštitimo hrvatsku kunu” počela je s prikupljanjem potpisa u nedjelju. Ako u sljedećih desetak dana prikupe više od 368.867 potpisa izgledno je da će građani o euru odlučivati na referendumu. Pitali smo umirovljenike kako gledaju na to pitanje, većina ih je protiv uvođenja!
Referendumska inicijativa “Zaštitimo hrvatsku kunu” potpise za održavanje referenduma prikuplja od nedjelje 24. listopada. Ako uspiju skupiti 368.867 ili više potpisa izgledno je da će Hrvati o monetarnoj budućnosti odlučivati na referendumu. To bi moglo pomrsiti planove vladajućima koji se nadaju euro kao službenu valutu uvesti 2023. godine.
Referendumsko pitanje inicijative glasi: “Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: „Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu” – kada bi to prošlo, građani bi ustavno zacementirali kunu kao službenu valutu, a uvođenje eura bi se u budućnosti moglo dogoditi samo ako se održi još jedan referendum i da se građani na tom referendumu odluče za euro.
Pojedine javne osobe najavljuju kako će svoj potpis dati, ali da će glasati protiv na referendumu jer pitanje odabira nacionalne valute smatraju legitimnim referendumskim pitanjem. Mi smo naše čitatelje putem ankete na portalu pitali jesu li za uvođenje eura, a većina ih je protiv!
Od ukupno 1008 prikupljenih glasova, njih 584 (57.94%) ne podržava uvođenje eura. Tek 379 (37,6%) ih je za uvođenje, a manji dio građana (4,46%) kaže da im je svejedno.
Kako će se stvari odvijati saznat ćemo 7. studenog kada se očekuje i službena objava referendumske inicijative o broju prikupljenih potpisa. Posljednja uspješna referendumska inicijativa bila je ona protiv podizanja dobne granice za umirovljenje na 67 godina, a sindikati su tada uspjeli skupiti praktički dvostruko više potpisa od potrebnog broja. Vlada je na kraju odustala od podizanja dobne granice za referendum i sve sindikalne zahtjeve uvrstila u mirovinsku reformu iz 2019. godine.