Pritužbe na račun HZMO-a: Predugo čekaju rješenja, a nisu upoznati ni s pravima
Pritužbe u ured pučke pravobraniteljice stižu i zbog nedostatnih mirovina, ali i rada resornog ministarstva te Zavoda za mirovinsko osiguranje. Najveći broj prigovora odnosi se na dugotrajnost postupka donošenja rješenja o mirovini te manjak informacija o statusu osiguranika i njihovim pravima.
Tekst iz Izvješća pučke pravobraniteljice Foto: Ilustracija
“Ja sam išao u penziju sa stažem od 42 godine i 60 godina života. Prva penzija mi je iznosila 1950 kuna i bio sam šokiran… Prošlo je puno godina, a 2006. počeli su stizati dodaci pa je penzija porasla na 3150 kuna. Pošto je žena ima 2750 kuna i ja 3150 mogli smo pristojnije živjeti. Kada je žena prije pet godina umrla ja sam ostao samo sa svojom penzijom. To mi nije dovoljno za život jer imam i petero unuka kojima ne mogu kupiti ni pravu čokoladu. Sada imam 83 godine pa razmišljam o staračkom domu. Nijedan dom nije jeftiniji od 3000 kuna, tako da neću moći ni u dom ako mi ne pomognete” – požalio se je jedan umirovljenik pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović.
O njezinu Izvješću za 2017. godinu iscrpno smo pisali u nekoliko navrata, ponajprije kada je riječ o diskriminaciji starijih osoba te uvjetima u domovima umirovljenika, no pravobraniteljica se osvrnula i na poražavajuću statistiku mirovinskog sustava. Naime, čak 180.521 osoba ostvarilo je krajem prošle godine mirovinu manju od 1.000 kuna. Umirovljenici koji su radni vijek proveli kao, primjerice, učitelji i inženjeri obraćaju se njezinu uredu navodeći da se osjećaju osiromašeno i poniženo jer od svojih mirovina, bez tuđe financijske pomoći, ne mogu normalno živjeti.
Tu je i strahovanje za osiguranike drugog mirovinskog stupa koji ne ostvaruju pravo na dodatak od 27 posto, a koji bi, prema obećanjima ministra rada i mirovinskog sustava Maraka Pavića, trebao biti riješen kroz nadolazeću mirovinsku reformu tako da nitko ne bude zakinut.
Zahtjevi za mirovinu u HZMO-u na čekanju
“Uspoređujući se s kolegama rođenim prije 1962., koji su već ostvarili pravo na mirovinu samo iz prvog stupa, ali s dodatkom od 27%, izračunali su da će njihove mirovine biti značajno niže, o čemu se u zadnje vrijeme mnogo govori u medijima. Iako će „prvi val“ umirovljenika, žena rođenih 1962. koje će primati mirovinu iz oba stupa (bez dodatka), krenuti tek 2019., zaprimili smo pritužbe strojovođa koji imaju beneficirani staž pa su ih ovi propisi već zahvatili. Iako MRMS, radi pravednije primjene načela solidarnosti, razmatra omogućiti dodatak na mirovinu i korisnicima mirovine iz prvog i drugog stupa, kako bi se ublažile velike razlike u mirovinama postojećih i umirovljenika koji će primati mirovinu bez dodatka, nema odgovora na pitanje što će biti s osobama koje su ovim odredbama već zahvaćene” – navodi pučka pravobraniteljica.
Osvrće se i na najavu sveobuhvatne mirovinske reforme, a koja će donijeti duži rad, strožu penalizaciju prijevremenog umirovljenja, sužavanje pogodnosti beneficiranog staža, ali i proširenje prava na rad umirovljenicima. Ipak, Vidović pita treba li Ministarstvo rada i mirovinskog sustava doista smanjivanje rizika od siromaštva starijih osoba promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada. Naime, pučka pravobraniteljica ističe kako rad umirovljeničke populacije primarno treba promatrati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete života te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata. Nakon cijelog radnog vijeka, on ne bi smio biti nužan za osiguravanje vlastite egzistencije.
Pritužbe pučkoj pravobraniteljici iz područja mirovinskog osiguranja uglavnom se odnose na rad HZMO-a, prije i u tijeku postupka priznavanja prava na mirovinu. Najčešće se radi o pritužbama na dugotrajnost postupanja te na manjak informacija. Građani im se obraćaju ogorčeni jer im zahtjev za mirovinu dulje vrijeme nije riješen i jer od djelatnika HZMO-a ne mogu dobiti informaciju kada će početi isplata mirovine.
Izračuni mogu ići na štetu umirovljenika
“Iako je postupak donošenja mirovine upravni postupak, a HZMO prema ZUP-u mora donijeti rješenje u roku od 30 dana, mnogi zahtjevi ne riješe se u tom roku, a treba imati na umu da su osobe koje su zaključile radni odnos i podnijele zahtjev za mirovinu, do njene isplate u pravilu bez primanja te da dugotrajnost postupanja dovodi u pitanje njihovu egzistenciju, što je pogotovo slučaj kod udovica s niskim mirovinama ili bez mirovina, koje do donošenja rješenja o priznanju prava na obiteljsku mirovinu nemaju dostatna sredstva za život” – upozorava pravobraniteljica Vidović.
Zabilježili su i slučaj u kojem je Područni ured Pula o obiteljskoj mirovini udovice, čija vlastita mirovina iznosi 960 kuna, odlučivao od srpnja 2016. do listopada 2017. godine, iako u očitovanju nisu navedeni razlozi ovako dugotrajnog postupanja. Zaključuju stoga iz ove i drugih pritužbi da očito postoje određeni problemi u organizaciji rada.
Pritužbe su usmjerene i na žalbene postupke te one u kojima je potrebno donijeti rješenje temeljem odluke upravnog suda, a zabrinjavaju navodi kako su arhive HZMO-a loše održavane te da ih se njihovi djelatnici ustručavaju pretraživati, što za posljedicu ima manjkave podatke i radi čega izračuni mogu ići na štetu umirovljenika.
Nedostatne informacije o pravima
“Česte su i pritužbe osiguranika na manjak informacija o njihovom statusu u osiguranju i vrsti prava koje mogu ostvariti, pa tako osiguranik koji je obolio od azbestoze nije obaviješten da ima pravo na mirovinu pod povoljnijim uvjetima, a u više slučajeva pritužiteljima nisu pravovremeno pružene informacije mogu li uz mirovinu i dalje biti obrtnici, odnosno direktori u dioničkim društvima. S obzirom da je jedna od djelatnosti HZMO-a pružanje stručne pomoći osiguranicima prilikom ostvarivanja prava, opravdano je očekivati pružanje potpune i točne informacije, koju im mogu dati samo educirani djelatnici. Međutim, njima se u svrhu edukacije redovno dostavljaju samo pisane upute, što nikako nije dovoljno, nego je radi ujednačavanja kvalitete stručne pomoći nužno jačati njihove kapacitete i putem redovitih edukacija – zaključuje pučka pravobraniteljica Laora Vidović.
Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje izdala je stoga preporuke kako bi se podigla kvaliteta rada i riješili navedeni problemi u nadi da će se one uistinu – i uvažiti.
