Prisjetimo se hrvatskih dinara, valute koju smo koristili tik prije dolaska kune
Razdoblje između jugoslavenskog dinara i hrvatske kune, obilježilo je plaćanjem hrvatskim dinarom. Naime, radilo se o takozvanoj prijelaznoj valuti, koja je u optjecaj puštena 1991. godine, a povučena svega tri godine nakon toga.
Screenshot: Facebook/Retroteka
Nakon jugoslavenskog dinara i tik prije dolaska hrvatske kune, u Hrvatskoj se plaćalo hrvatskim dinarom (. Riječ je o prijelaznoj valuti koja se kao zakonsko sredstvo plaćanja uvela usred rata 1991. godine, a koja je povučena 1994. godine.
Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski obavljala se u omjeru 1:1, a tečaj je određivala Narodna banka Hrvatske početkom 1992. godine. Po tom je tečaju njemačka marka (DEM), tada najcjenjenija valuta u Europi, vrijedila 55 hrvatskih dinara, prenosi povijest.hr.
U optjecaj su ušle novčanice od 1, 5, 10, 15, 100, 500 i 1.000 hrvatskih dinara, a do povlačenja valute tiskane su i novčanice od 2.000, 5.000, 10.000, 50.000 i 100.000 hrvatskih dinara. Kovanica, podsjetimo, nije bilo.
U današnje vrijeme, svaka novčanica ima drugačiji vizualni identitet. Kod hrvatskih dinara to nije bilo tako, jer su sve na prednjoj strani imale lik Ruđera Boškovića, slavnog hrvatskog znanstvenika. Razlika je bila u stražnjoj strani novčanice, na kojima je stajao prikaz zagrebačke katedrale, dok je na “većim” iznosima bila slika skulpture Ivana Meštrovića, Povijest Hrvata.
Stražnja strana novčanice. Screenshot: Numista
Sada, 28 godina nakon što smo posljednji put koristili hrvatske dinare, strpljivo čekamo 1. siječnja 2023. godine kada će hrvatska kuna otići u povijest u korist eura. Podsjećamo da će za 1 euro biti potrebno izdvojiti 7.53450 kuna.
Osim toga, potrebno je napomenuti da je HNB napravio posljednju kovanicu prije prelaska na euro, kojom se službeno zatvara povijest hrvatske kune. Riječ je, naime, o kovanici od 25 kuna na kojoj je slika novootvorenog Pelješkog mosta.
Posljednja kuna. Foto: HNB
