Prikupljanje potpisa za organiziranje referenduma počinje u ponoć s petka na subotu. Vrlo je izgledno kako će sindikati premašiti potreban broj potpisa i u tom bi slučaju do referenduma trebalo doći. Ali retorika ministra Marka Pavića u posljednje vrijeme sugerira da imaju asa u rukavu…
Foto: Vlada RH izglasava mirovinsku reformu | YouTube screenshot
Sindikalne središnjice i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će u dvotjedno prikupljanje potpisa za organiziranje referenduma krenuti u poprilično neprijateljskom raspoloženju. Prikupljanje potpisa počinje točno u ponoć s petka na subotu, a sindikatima je u prošlosti trebalo i manje od dva tjedna da prikupe dovoljan broj potpisa. Traži se zaustavljanje povećanja dobi za ostvarivanje prava na mirovinu sa 67 na 65 godina, kao i manja penalizacija prijevremenih mirovina, nešto što će prosječan čovjek bez previše dvojbi podržati.
Ministar Marko Pavić od samog najavljivanja inicijative ne gleda blagonaklono na referendum. Prvo je prije nešto
više od mjesec dana sindikate optužio da se bave politikanstvom i da im je cilj destabilizirati mirovinski sustav. Zatim je u svojim europskim putovanjima Glavnom tajniku Europske konferedacije sindikata (ETUC) pokušao prodati priču kako iza referenduma stoji Živi zid. A u posljednje vrijeme – govori kako će, ukoliko referendum prođe, posljedice koštati 45 milijardi kuna do 2040. godine.
Zašto je ta brojka važna?
Zato što Ustavni sud može referendumsko pitanje proglasiti neustavnim ako se ustanovi je li utjecaj potencijalnog referenduma na proračun države toliko velik da se referendum ne smije dopustiti.
Još su dvije važne stvari za napomenuti:
- Relativno nedavno prikupljali su se potpisi za dvije referendumske inicijative. Obje su pale “za dlaku”, kada je provjerom ispravnosti potpisa ustanovljeno da nedostaje mali broj potpisa da prijeđe granicu od 10% ukupnog biračkog tijela koliko je potrebno da se referendum održi. Vladajući HDZ zasigurno je na tom polju izgubio određen broj simpatizera i nejasno je bi li se uopće upustili u upravno-pravni dvoboj s još jednom referendumskom inicijativom.
- Potpisi će se prikupljati usred izborne kampanje za europske izbore, a pitanje rada do 67 će po svemu sudeći biti u fokusu čitave priče.
Stručnjak za Ustav: Održivost proračuna predstavlja kategoriju koju može biti teško odmjeriti u sadašnjem trenutku
Razgovarali smo sa stručnjakom za ustavno pravo dr. sc. Matijom Milošem koji je još prije mjesec i pol dana u jednoj epizodi HRT-ovog Otvorenog govorio o pravovaljanosti ove referendumske inicijative.
“Ukoliko se hoće raspisati referendum kojim se želi preusmjeriti proračunska sredstva, sasvim neovisno o njegovoj konkretnoj temi, pitanje je tko treba odlučiti je li utjecaj (potencijalnog) referenduma na proračun toliki da se ovoga ne smije dopustiti. Je li to Ustavni sud ili Hrvatski sabor? Moraju li takvu procjenu usvojiti predstavnici puka, izabrani na demokratskim izborima, ili takvo što može odmjeriti tijelo koje nije neposredno birano od građana i koje bi se u svojem djelovanju trebalo, umjesto dnevnom politikom, voditi pravničkom logikom?”, pita Miloš.
Navodi kako je održivost proračuna kategorija koju može biti teško odmjeriti u sadašnjem trenutku. Održivost traži planiranje i traži nadilaženje sadašnjeg trenutka, kaže naš sugovornik.
“Nešto što je “održivo” može biti održivo samo tijekom određenog vremena i uz određeno zamišljanje standarda održivosti. Koliko je to vrijeme i što je “održivo” predstavlja predmet prijepora, nije unaprijed fiksirano”, kaže.
Kako Ustavni sud tu može reagirati?
Miloš govori da se u našoj kratkoj povijesti barem dva puta Ustavni sud uvlačio u referendumsku priču kada su za zadatak imali ocijenjivati proračunske implikacije određene referendumske inicijative.
“Podsjećam u jednoj je problem bilo izdvajanje pomoćnih poslova iz javnih službi (outsourcing), a u drugoj monetizacija autocesta. Posebno je u svojoj odluci o inicijativi posvećenoj outsourcingu Ustavni sud nastojao utvrditi kada inicijative imaju pretjeranu proračunsku težinu. U osnovi se u tome priklonio procjeni političkih grana vlasti, izvršne vlasti i zakonodavca, Hrvatskog sabora. Sud sam nije razvio kriterije koji bi mu pomogli da razlikuje neprimjereni upliv na proračun od onoga primjerenog, zbog čega su ga drugi teoretičari kritizirali”, kazao je za mirovina.hr.
Dakle, upitno je kojim to točno mehanizmom Ustavni sud može odlučiti je li nešto održivo ili ne. Može jedino pokušati predvidjeti budućnost. To isto čini ministar Pavić (s brojkom od 45 milijardi možebitne štete, op.a.), samo iz pozicije aktivnog političara, smatra Miloš.
Tko je prvi na potezu? Sabor? Ustavni sud?
U pravilu, Sabor je taj koji će utvrditi je li nešto “održivo” ili nije. Nakon prikupljanja potpisa, njihove provjere, Sabor može od Ustavnog suda tražiti je li referendumsko pitanje ustavno.
“Dakle, Hrvatski sabor može tražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti pitanja tek po prikupljenim potpisima. To je loše rješenje, jer građani ne znaju je li referendum uopće ustavan sve dok prikupljanje velikog broja potpisa ne završi. Zbog toga se predlaže da se nadzor nad pitanjem provodi na početku postupka prikupljanja potpisa potpore za referendum”, kazao je.
Dodaje kako Ustavni sud može djelovati i samostalno, bez odluke zahtjeva Sabora, ali samo u slučajevima teških grešaka u postupuku ili ozbiljne materijalne ili formalne neustavnosti.
“Ako bi se potpisi prikupili i referendum uspješno održao, usvojeno rješenje moralo bi stupiti na snagu sukladno odrebama koje su u njemu predviđene (primjerice, osam dana nakon objave novousvojenog zakona u Narodnim novinama)”, kazao je.
I tek tada bi zakonska rješenja iz prijedloga referenduma postala dijelom pravnog sustava.
