Prinosi hrvatskih mirovinskih fondova su među boljima, evo kako se kreću brojke u drugim državama
Lani je u Hrvatskoj očekivana prosječna stopa inflacije bila 8,4 posto, a sagledavajući lanjske vrijednosti indeksa, oni europski su svi redom bili preko 20 posto. Osim toga, Hrvatska se može pohvaliti i po pitanju imovine mirovinskih fondova, pri čemu se nalazi odmah ispod Novog Zelanda i Japana, kako su naveli iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Umirovljenik | Foto: Unsplash / Mykyta Martynenko
Hrvatska bilježi pozitivan pomak po pitanju ekonomije u prošloj godini, a iz UMFO-a su otkrili i kako stoji u pogledu imovine kojom upravljaju fondovi. Tako, sagledavajući ukupnu imovinu mirovinskih fondova kao postotak nacionalnog BDP-a, Hrvatska je sa svojih 28 posto BDP-a na dobroj poziciji u usporedbi s drugim zemljama.
Pozitivna i stabilna makroekonomska slika
Očekivani rast hrvatskog BDP-a u 2023. godini je bio 2,6 posto, što je pozitivni pomak. Unatoč činjenici da je domaća industrijska proizvodnja stagnirala, zabilježen je rast potražnje za turističkim uslugama, kao i intenzivno korištenje EU fondova i podrška fiskalne politike. Uz to, rasla su i ulaganja u nekretnine, osobna potrošnja, ali i plaće.
Navedenim podacima treba dodati i podatak da je uslijedio i pozitivan razvoj događaja kada je riječ o javnom dugu jer već dugo nije bio tako nizak. Krajem rujna 2023. godine javni dug je pao na 64,4 posto BDP-a pa smo po tom pitanju vrlo dobro pozicionirani u Europskoj uniji.
Riječ je o jasnom trendu pada udjela i dostizanja najniže razine od kraja 2011. godine. Ako se svemu navedenom doda i deficit državnog proračuna u razdoblju od 2024. do 2026. planiran na razinama ispod tri posto BDP-a, može se reći kako je makroekonomska slika Hrvatske pozitivna i stabilna, objasnili su iz UMFO-a.
Hrvatska u zavidnom društvu
Sagledavajući ukupnu imovinu mirovinskih fondova kao postotak nacionalnog BDP-a, Hrvatska je na zavidnom mjestu. Kada se ta brojka usporedi sa svijetom, Hrvatska se, sa svojih 28 posto BDP-a, pozicionirala u gornjem rangu s vrlo razvijenim zemljama.
Ispred nas su Danska (sa 191 posto BDP-a), Island (183), Nizozemska (154), Švicarska (137), SAD (134), Švedska (99), Ujedinjeno kraljevstvo (89), Kanada (77), Izrael (62), Čile (58), Finska (54), Kostarika (36), Novi Zeland (32) i Japan (30). Treba istaknuti kako oni imaju druge oblike štednje koji su puno povoljniji pa i ne čudi njihov bolji položaj. Ovo je samo dokaz kako je imovina mirovinskih fondova u porastu, ali i kako se isplati štedjeti.
Da nismo najgori pokazuju i podaci kako se iza nas nalaze zemlje poput Irske (27), Kolumbije (24), Meksika (18), Latvije (16), Koreje (16), Portugala (16), Makedonije (15), Slovačke (12), Estonije (13), Španjolske (12), Bugarske (12), Italije (11), Češke (9), Litve (9), Francuske (8), Norveške (8), Rumunjske (7),Austrije (7), Slovenije (7), Njemačke (7), Belgije (6), Poljske (5), Mađarske (4), Turske (3), Luksemburga (2) i Grčke (1).
Kako su točno stajali mirovinski fondovi prošle godine, ali i kako su se kretale brojke od samog osnivanja, možete vidjeti i u ovom tekstu.
