Prijevremenim umirovljenicima sa 35 godina staža samo 1.800 kuna mirovine
Glavni problem hrvatskog mirovinskog sustava nisu prijevremeni umirovljenici, koji imaju čak četiri godine više staža nego oni u starosnoj, nego malene mirovine. Naime, oni će za 35 godina rada primati samo 1.820 kuna mirovine ako u nju odu pet godina ranije.
Umirovljenici nemaju mirovine s kojima se mogu pohvaliti Foto: J. GrgurićIMirovina.hr
Kada je u više navrata govorio o mirovinskoj reformi, ministar Marko Pavić često je znao naglasiti kako je samo 20 posto umirovljenika odradilo puni radni staž od 40 godina. Međutim, hrvatski mirovinski sustav ne poznaje institut “punog staža”, nego starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koji na nju ima pravo nakon 41 godinu staža, a ne 40 te sa 60 godina života.
Starosnih mirovina triput više
Takvih umirovljenika znatno je manje, svega 23.560 koji su, dakle, sa 41 godinu staža i 60 godina života otišli u starosnu mirovinu. Neki su ostali raditi do 65 godina, a žene manje s obzirom da su uvjete za starosnu mirovinu prethodnih godina stjecale već sa 61 godinu, dok je u 2018. granica postepeno povećana na 62 godine starosti. Mirovinskom reformom, ta će granica biti pomaknuta za čak pet godina od 2031., dakle u samo 13 godina žene će raditi pet godina dulje.
Isto tako, kao problem sustava ističe se velik broj prijevremenih umirovljenika, no njih je gotovo četiri puta manje od onih u starosnoj mirovini. Od 1,14 umirovljenih prema općim propisima, u starosnoj mirovini je 604.508 osoba, dok je u prijevremenoj svega 190.335 umirovljenika. Njihov broj nešto je veći u odnosu na prošlu godinu krajem koje ih je bilo oko 186.000, a starosnih je bilo oko 2.000 manje.
Prije deset godina, prema podacima HZMO-a, Hrvatska je imala oko 517.000 starosnih umirovljenika, dakle čak 87.000 manje, a prijevremenih samo oko 69.000 tako da je njihov broj skočio za čak 121.000 umirovljenika koji su u mirovinu otišli ranije. Broj prijevremenih umirovljenika više se nego utrostručio od 2006. godine kada ih je bilo 55.000.
Prijevremeni umirovljenici rade četiri godine dulje
Prosječni hrvatski umirovljenik ima 70 godina života i 30 godina staža. Međutim, više godina staža skupili su prijevremeni umirovljenici, nego oni starosni pa ih je nepravedno prozivati kao uzrok nedaća. Naime, prosječan staž u prijevremenoj mirovini iznosi 35 godina, dok su starosni umirovljenici u prosjeku radili čak četiri godine manje.
Problem stoga nisu ni godine staža ni godine starosti kao kriteriji umirovljenja, nego male mirovine. Radnici s plaćom do približno 4.700 kuna za 35 godina staža mogu očekivati oko 2.275 kuna mirovine, no kada bi u nju išli pet godina ranije, ona bi bila umanjena za 20 posto te bi iznosila samo 1.820 kuna, odnosno četiri posto manje po godini (maksimalnih 20 posto za pet godina ranijeg umirovljenja).
