Prijeti nam sekularna stagnacija: Ni umirovljenici više ne mogu spasiti domaće tržište rada
Dok naši mlađi i obrazovani građani odlaze u inozemstvo, domaće tržište rada ne širi svoju ponudu i sve više se oslanja na umirovljenike i uvoznu radnu snagu. Najveća je nezaposlenost zabilježena upravo među starijima od 50 godina, koji jedva čekaju otići u mirovinu, koja je toliko niska da uz nju moraju raditi. To dovodi do sekularne stagnacije ili usporavanja gospodarstva zbog nedovoljnog korištenja vlastitih resursa.
Rad u mirovini | Foto: Unsplash
Iako Hrvatska bilježi najmanju nezaposlenost još od kraja osamdesetih; sa stopom od 6,1 posto, odnosno 97.758 nezaposlenih; u očima analitičara to nije dobro. Naime, ovaj podatak pokazuje da postoji problem s ponudom poslova, što vodi u sekularnu stagnaciju.
Naime, ovako niska nezaposlenost posljedica je prvenstvo velikog iseljavanja. Kako piše novinarka Poslovnog dnevnika, Suzana Varošanec, od 2013. godine i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iselilo se 300.000 mahom nezaposlenih ili ekonomski nezadovoljnih građana. S druge strane, domaće gospodarstvo ne generira nova radna mjesta, naročito u privatnom sektoru, dok javni sektor obuhvaća čak 45 posto preostalog radno sposobnog stanovništva.
Sekularna stagnacija
To dovodi do sekularne stagnacije, odnosno sporijeg rasta gospodarstva, od njegova realnog zbog nedovoljnog korištenja vlastitih resursa. Manjak se nadoknađuje prvenstveno uvozom radne snage, koja radi nisko plaćene poslove za koje nije potrebna stručna kvalifikacija. Upravo takvih radnika i najviše nedostaje, jer se još uvijek ne oglašava potreba za liječnicima ili inženjerima, iako je poznato da ih nedostaje.
S druge strane, među skupinama u kojima je zabilježena najveća nezaposlenost su upravo osobe starije od 50 godina. Oni radije koriste socijalne naknade te prvom prigodom, čim ostvare uvjete za mirovinu, u nju odlaze. Stoga ne čudi da je prosječna dob osoba koje su ove godine otišle prvi put u mirovinu 62 godine i 11 mjeseci.
Umirovljenici rade
Također ne čudi da HZMO bilježi sve veći broj osiguranika, upravo zahvaljujući stranim radnicima, ali i osobama starijima od 65 godina koji rade na pola radnog vremena. Njih je u travnju bilo 27.168. Jasno, oni žele “podebljati” kućni budžet, jer ako uzmemo u obzir da je prosječna mirovina u svibnju iznosila 466,30 eura, onda ne možemo govoriti o stvaranju dodane vrijednosti na tržištu, već pukom zadovoljavanju osnovnih potreba kroz rad.
Opet je riječ o poslovima za koje su potrebne niže kvalifikacije. Zbog toga je jasno da mlađi visokoobrazovani građani teško mogu egzistirati na domaćem tržištu rada, dok su oni stariji i umirovljeni, “spušteni” na obavljanje jednostavnijih i mahom fizičkih poslova.
