Prijedlog mirovinske reforme usvojen: Pogledajte što sutra ide u javnu raspravu
Prijedlog cjelovite mirovinske reforme sutra bi trebao krenuti u javnu raspravu koja će trajati 30 dana. Nakon toga, mirovinska reforma ide u redovnu saborsku proceduru i stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Foto: Jelena Ratko | mirovina.hr
Održivost sustava financija i primjerenost mirovina, tako glasi neformalna krilatica mirovinske reforme koja sutra kreće u javnu raspravu, a na snagu bi trebala stupiti 1. siječnja 2019. godine. Zaključke s današnje prezentacije u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, nove/stare detalje mirovinske reforme možete pročitati u nastavku.
Zakonske izmjene obuhvatit će sva tri mirovinska stupa, a mijenjat će se:
- Zakon o mirovinskom osiguranju,
- Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem,
- Zakon o obaveznim mirovinskim fondovima,
- Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i
- Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Razlozi za reformu mirovinskog sustava
Reforma mirovinskog sustava je nužnost, kažu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, zbog više faktora. Jedan od njih je kratak prosječni radni staž, visok udio umirovljenika u mlađim dobnim skupinama i mali broj korisnika starosne mirovine s radnim stažem od 40 i više godina.
Njih je, u ukupnoj umirovljeničkoj populaciji, tek oko 20%, a udio mirovine u prosječnoj plaći im je 69,61%, odnosno 4.352,82 kune.
Kada ubrojimo i 80% preostalih umirovljenika, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pada na 41,86%, odnosno 2.617,00 kuna.
Sve to znači da je svake godine potrebno izdvojiti 39 milijardi kuna za isplatu svih mirovina i mirovinskih primanja, od čega 17 milijardi kuna svake godine ide iz proračuna, a ostatak iz prikupljenih doprinosa.
Više rada, manje mirovanja
Jedan od glavnih fokusa mirovinske reforme je pronaći način duljeg ostanka u svijetu rada. To će se, prema prijedlogu reforme, ostvariti tako da će se podići dobna granica za ulazak u mirovinu s 65 na 67 godina (počevši od 2031. godine) te većom penalizacijom za one koji odlaze u prijevremenu mirovinu.
S druge strane, nagrađivat će se dulji ostanak u svijetu rada i to za one s 65 godina i 35 godina radnog staža. Polazni faktor za određivanje mirovine osiguranika diže ze za 0,34% za svaki mjesec nakon navršenih godina života za starosnu mirovinu, dok je do sada taj rast bio 0,15%.
Što se tiče penalizacije prijevremenog umirovljenja, do sada se polazni faktor umanjivao u rasponu od 0,10% – 0,34%, dok će prema novom zakonu on iznositi maksimalnih 0,34% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno maksimalni 20,4% za 5 godina ranijeg umirovljenja.
Tu su naravno i predloženi modeli rada uz primanje mirovine, umirovljenik će moći raditi na pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine.
Noviteti – profesionalna rehabilitacija i problem najnižih mirovina
Radi zadržavanja osoba sa smanjenom radnom sposobnošću u svijetu rada najavljeno je podizanje naknade plaće koja se isplaćuje invalidu rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije. Ako svota naknade plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije manja od minimalne plaće – tada invalidu rada pripada minimalna bruto plaća koja ulazi i za obračun vrijednosnih bodova za mirovinu.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju se, prema važećem zakonu, stječe do 53. godine, a prema novom prijedlogu – do 55. godine života.
Problem s najnižim mirovinama u Hrvatskoj jedan je od najvećih u umirovljeničkoj populaciji, budući da četvrtina njih prima najniži iznos mirovine, ovisno o godini staža:
- 15 godina staža – 929,10 kuna mirovine
- 30 godina staža – 1858,20 kuna mirovine
- 40 godina staža – 2477,60 kuna mirovine
Prema novom prijedlogu, najniža mirovina bi iznosila 100% aktualne vrijednosti mirovina po godini staža, čime će se poboljšati donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, a ovisno o broju punih godina staža osiguranika.
Unapređenje kapitaliziranog mirovinskog sustava
Vlada će u suradnji sa zainteresiranim dionicima i socijalnim partnerima mijenjati zakone o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Mirovinski fondovi će tako postati fleksibilniji i dobit će šire ovlasti ulaganja u različite projekte, primjerice u infrastrukturne projekte RH. Jačanje upravljanja rizicima trebala bi ostvariti veće mirovine u budućnosti.
Planira se i poticanje građana na ulaganje u dobrovoljni III. mirovinski stup, kao oblika dodatne štednje za starost. Ukinut će se ulazna naknada koje mirovinsko društvo naplaćuje članovima fonda (koja u ovom trenutku iznosi cca 1250 kuna), uvest će se mogućnost isplate mirovina od strane društva za životno osiguranje te jednokratna isplata mirovinske štednje iz III. stupa do 30% iznosa na računu člana fonda.
Budući da je na hrvatskom tržištu samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD), država će preko HZMO-a osnovati vlasiti, državni MOD. Vjeruju kako posao mogu napraviti bolje od trenutačnog MOD-a (u vlasništvu slovenske Triglav grupe), a naknade bi trebale biti manje nego što su danas.
