Pribičević: “Ako želite jak prvi mirovinski stup – trebat će vam pola milijuna imigranata”
U našem podcastu ugostili smo Vedranu Pribičević, profesoricu na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Jedna je od osnivačica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, a s njom smo prošli kroz strukturu trenutačnog mirovinskog sustava i istaknuli neke strukturne slabosti.
Zašto u Hrvatskoj nemamo veće mirovine? O toj temi smo u današnjem podcastu razgovarali s profesoricom ekonomije na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i management Vedranom Pribičević, jednom od osnivačica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova koja je u prosincu predstavila iscrpnu analizu i reformske ideje za trenutačni mirovinski sustav.
Nije tajna da je udrugu uvelike okupila poznata komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić:
“Cijela stvar počela je tim da se gospođa Ankica Mamić, kako joj se bliži mirovina, doista zabrinula hoće li tu mirovinu zaista dobiti. Htjela je prikupiti ljude iz raznih profesionalnih sfera i raznih političkih uvjerenja, a da svi imamo isti zajednički nazivnik – za sve hrvatske građane želimo veće mirovine. Jedan dan me nazvala i pitala me želim li biti osnivač udruge”, kazala je Vedrana.
Pribičević: Prvi stup u Hrvatskoj već sada ne funkcionira
S Vedranom smo kratko prošli kroz skicu sadašnjeg mirovinskog sustava u kojem 15 posto bruto plaće izdvajamo u prvi stup međugeneracijske solidarnosti, a 5 posto u drugi stup na ime individualne štednje. Inače, Udruga se zalaže za postupno jačanje udjela koji se ulaže u drugi mirovinski stup jer je prvi ozbiljno nagrižen brojevima – s jedne strane imamo puno umirovljenika, a s druge premalo radnika. Prognoze za iduća desetljeća ne izgledaju dobro.
Danas 15 posto bruto plaće bilo kojeg radnika odlazi u prvi stup i koristi se za isplatu mirovine jednog umirovljenika. Međutim, iz tih mirovinskih doprinosa se skupi samo 56 posto potrebnog novca za isplatu mirovina.
“Kada se mirovinski sustav formirao u bivšoj državi, nije se očekivalo da će doći do ovakvog demografskog pada, nije se očekivalo da će se smanjiti udio radno aktivnog stanovništva, nije se očekivalo da Hrvatice neće ima troje ili četvero djece. Naša udruga stremi tome da reprezentira svakoga u Hrvatskoj tko radi”, govori Vedrana.
Već sada taj sustav ne uspijeva sam sebe pokrivati.
“Notorna je laž da taj dio u prvom stupu funkcionira. Ne funkcionira. Ja bih to nazvala jednom okladom, da očekujete da će u budućnosti u RH živjeti ljudi koji će isto tako vama uplaćivati doprinose u mirovinski stup i da će imati veću plaću od vas. Ako uzmemo u obzir demografske trendove, možemo to staviti pod upitnik”, objašnjava Vedrana.
“Ako želimo ovakav mirovinski sustav, treba nam pola milijuna imigranata”
Vedranu smo pitali je li opravdano reći da su mirovinski sustavi koji se počivaju na međugeneracijskoj solidarnosti ugroženi diljem Europe. Takav sustav prvi je uveo njemački političar Otto von Bismarck, ali tada mu je demografija išla u prilog. Bilo je puno radnika, malo starijih. Također, nakon Drugog svjetskog rata žene su u masovnim brojevima počele ulaziti na tržište rada pa je i to bilo dobro za sustav međugeneracijske solidarnosti. Istječe li mu vrijeme?
Pribičević navodi kako su se zemlje stare Europe otvorile jer su predvidjele da će im nedostajati radnika i da, recimo, jedna Njemačka zbog toga u posljednjih nekoliko desetljeća bilježi velik broj imigranata. No, sada shvaćaju da im ni oni nisu dovoljni – ni Poljaci ni Turci u Njemačkoj nemaju trend imanja puno djece kao što su nekad imali u matičnim državama. Sve to nas navodi da za osvježavanje mirovinskog sustava imamo dvije opcije – ili rađati više djece u Hrvatskoj ili biti spremni na masovnu imigraciju.
“Užasno je skupo za proračun dobiti ženu koja ima dvoje djece da rodi treće dijete. Drugi način je imigracija što je prvoklasno političko pitanje. Ako Hrvatska želi inzistirati velikom udjelu prvog mirovinskog stupa želi li imigraciju. Političari prvenstveno ne pričaju o tomu jer je tema jako delikatna. Ljudi su po tom pitanju polarizirani. Imate neke koji su ekstremno protiv i misle da Hrvatska treba biti 100 posto čista od bilo kakvih migranata, uključujući možda Srbe, Bošnjake i slično. Drugi, s druge strane, misle da treba pustiti bilo koga u Hrvatsku. Neke sredine, smislene organizacije, kontrolirane imigracije zapravo nema”, tvrdi Pribičević koja dodaje da bi nam trebalo najmanje pola milijuna imigranata za oživljavanje mirovinskog sustava.
Razgovarali smo još o drugim članovima udruge, njihovoj analizi mirovinskog sustava i kakve su bile reakcije od raznih ministarstava kada su ju predstavili, objasnili smo kako “mirovinci” zarađuju prinose u drugom stupu i na kraju smo se dotaknuli što je potrebno napraviti da mirovine u budućnosti budu veće. Cijeli podcast možete pogledati OVDJE.
