Pandemija je ostavila traga prije svega na zdravlju stanovništva, a negativno se odrazila i na gospodarstvo. Pogodila je pritom najviše umirovljenike. U pandemijskoj ih je godini umrlo 15 posto više nego ranije. Preostali se bore sa siromaštvom, jer mirovine sve više zaostaju za plaćama. Dok su primanja umirovljenika u proteklim godinama rasla 15 posto, plaće su veće za 25 posto. Na negativna kretanja u mirovinskom sustavu upozorava ekonomski analitičar iz redova umirovljenika, Željko Šemper.
Željko Šemper
Pandemija je najviše traga ostavila na umirovljenicima. Narušila im je psihičko i fizičko zdravlje, a u pandemijskoj 2020. godini umrlo ih je čak 15 posto više nego prije. Također, sve smo siromašniji jer su mirovine posljednjih godina rasle 15 posto, a plaće čak 25 posto.
“Štetna formula usklađivanja mirovina ima poražavajući rezultat na udjel prosječne mirovine u odnosu na prosječnu neto plaću, jer je nastavljen nezaustavljivi pad udjela i sve veći jaz. U zadnjih šest godina sa 39,36 posto u 2016. udio mirovine u plaći pao je na 36,35 posto u lipnju ove godine. U istom razdoblju plaće su porasle za 25 posto, a redovnim zakonskim usklađenjem mirovine su porasle za samo 15 posto” – upozorava ekonomski stručnjak u mirovini, Željko Šemper.
Šemper upozorava i da se veća smrtnost umirovljenika u pandemiji nažalost nastavlja i ove godine.
“U zadnjih šest godina svake godine je u prosjeku umirovljeno oko 50 tisuća umirovljenika, a katastrofalne anomalije dogodile su se u broju preminulih umirovljenika od pojave virusa Covid-19. Prije pandemije u četiri godine u razdoblju 2016.-2019. u prosjeku je godišnje preminulo 47.473 umirovljenika, a u pandemijskoj 2020. čak 54.578 što je više za 7.105 ili 15 posto. Gotovo potpuno iste brojke su i u prvih šest mjeseci ove godine, jer je umrlo 49,5 posto od broja umrlih u 2020.godini” – napominje Šemper.
Kako izgledaju kretanja u mirovinskom sustavu prikazao je tablicom:
