Pregled 2022. godine: Donosimo što se sve dogodilo u 365 dana koji su iza nas
Godina za nama, iako se na prvi pogled ne bi reklo, obilovala je mnoštvom zbivanja koje se tiču umirovljenika i starijih osoba. Umirovljenički problemi došli su, konačno, u fokus javnosti, ponajprije zbog financijske krize i visoke inflacije. Uz to, doneseno je nekoliko važnih zakona koji mijenjaju uvjete pri umirovljenju, kao i modele obiteljske mirovine. Donesen je i novi Zakon o socijalnoj skrbi, a ministar Beroš je najavio novu, tko zna koju po redu, zdravstvenu reformu. Mnoštvo je zbivanja koje smo popratili bilo i izvan trokuta mirovine-zdravstvo-socijalna skrb, a to se prije svega odnosi na obnovu na Baniji te pripreme za uvođenje eura. Kratko ćemo se osvrnuti i na ono što nas čeka u 2023., no krenimo redom.
Pišu: Ana Kanazir i Milan Dalmacija
Umirovljenici | Foto: Unsplash
Mirovinski sustav
Svakako najbitnija promjena je izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Tim se izmjenama omogućuje rast najnižih i obiteljskih mirovina te se uvodi pravo izbora modela isplate obiteljskih mirovina. Prvi model je dosadašnji, odnosno primanje dijela mirovine pokojnika, dok je drugi mogućnost zadržavanje vlastite mirovine uz dio obiteljske. To su ujedno i najveće promjene koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2023., zbog čega ćemo ih detaljno opisati kasnije, u dijelu koji se tiče novotarija u novoj godini.
Važne se promjene tiču rada u mirovini. Osim što je izmjenama ZOMO-a omogućen rad na puno radno vrijeme uz pola mirovine vatrogascima i djelatnim vojnim osobama umirovljenima do 1. siječnja 1999., stvoreni su i preduvjeti za dulji ostanak u svijetu rada. Tako je vraćen uvećani faktor pri određivanju mirovine za osobe s dugogodišnjim stažem osiguranika, koji je ukinut prije tri godine. Oni koji su s više od 41 godine staža otišli u mirovinu u tom razdoblju, zbog rupe u zakonu, to uvećanje neće dobiti. Na 0,45 je povećan i mjesečni mirovinski faktor za sve one koji ostanu na svojim radnim mjestima i nakon 65. godine. Pritom je posebno važno naglasiti usvojene izmjene Zakona o radu kojim se za one koji u mirovinu žele otići sa 65 godina ukidaju otpremnine i otkazni rokovi. Inače, statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) bilježi rast broja starijih zaposlenika. U studenom je, tako, zabilježeno 25.335 osiguranika starijih od 65 godina, odnosno 23.537 onih koji primaju mirovinu i rade na pola radnog vremena. Uz to, porasla je i potražnja za radnicima-umirovljenicima, pa je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) lansirao poseban portal s oglasima za umirovljenike. Država je donijela i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim će se drastično kažnjavati poslodavci koji svoje radnike drže “na crno” te ih prisiliti da im isplate mirovinske doprinose koje su mislili izbjeći.
Trebalo je biti promjena u drugom i trećem stupu, ali izmjene i dopune triju zakona koja reguliraju djelovanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te mirovinskih osiguravajućih društava nisu ugledale svjetlo dana. Dopune su trebale biti izglasane po hitnoj proceduri u prosincu, ali su naprasno povučene s dnevnog reda u Saboru. Njima se trebalo omogućiti diverzificiranje portfelja mirovinskih fondova, kako bi se izbjegli gubitci u krizama te lakša isplata mirovina članovima. Ono što se u tom dijelu mirovinskog sustava, nažalost, dogodilo jest gubitak između pet i šest milijardi kuna, koje će onima koji idu u mirovinu u sljedećih pet godina biti nenadoknadiv.
Ove godine su umirovljenici doživjeli rekordno usklađivanje. Iako je ono u prvom dijelu godine iznosilo otprilike uobičajenih 2,24 posto, u drugom su dijelu mirovine porasle za 6,18 posto, što je ujedno i najveći rast otkako je uvedeno polugodišnje usklađivanje. No, umirovljenici nisu taj rast osjetili s obzirom na to da je godišnja stopa inflacije od kraja ljeta dvoznamenkasta, a u studenom je dosegla čak 13,5 posto. Ne treba preskočiti ni činjenicu da je cijena hrane skočila za čak 19,2 posto.
Iako je Vlada drugim interventnim mjerama nastojala ograničiti cijene energenata, polovica umirovljenika u Hrvatskoj ne može ni na taj način redovito plaćati režijske troškove. Stoga je putem HZMO-a isplatila tri energetska dodatka, sredinom svibnja, sredinom listopada i krajem prosinca. Svakoga puta dodatak je dobilo nešto manje od 700.000 umirovljenika. Iako se u žargonu radi o energetskom dodatku, riječ je o uplati jednokratne novčane pomoći za borbu protiv posljedica inflacije. Unatoč tome, građani smatraju da bi bilo bolje trajno povećati mirovine.
Isto smatraju i umirovljeničke udruge te stranke, koje u načelu pozdravljaju isplatu takvih dodataka, ali ističu da oni nisu dovoljni za popravljanje umirovljeničkog standarda. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ove je godine obilježio 30. godišnjicu postojanja. Tijekom cijele godine slali su otvorena pisma Vladi i nadležnim institucijama u kojima bi isticali svoje stare, ali i nove zahtjeve. Tako su u suradnji s Maticom umirovljenika Hrvatske (MUH) zatražili povećanje mirovina za 10 posto svim umirovljenima nakon 1. siječnja 1999., promjenu modela usklađivanja mirovina, vaučere za najsiromašnije umirovljenike te češću isplatu energetskih dodataka. Od svih zahtjeva, Vlada je usvojila samo posljednji. Također, na europskoj su razini zatražili stvaranje instituta najniže europske mirovine, s obzirom na to da one u gotovo svim europskim državama, pa tako i kod nas nisu dovoljne ni za osnovne životne potrebe. MUH je, pak, započeo višegodišnji projekt Senior 2030. koji će iznjedriti nekoliko znanstvenih istraživanja s ciljem uvođenja zakonskih poboljšanja u mirovinski sustav.
Zajedničkim snagama SUH i MUH su prihvatile suradnju s platformskom inicijativom Umirovljenici zajedno u kojoj su još i druge umirovljeničke udruge, ali i Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno te Demokratska stranka umirovljenika. U inicijativi nije Hrvatska stranka umirovljenika, čiji je rad ove godine obilježio raskol između vodstva i jedinog saborskog zastupnika Silvana Hrelje, ali i zahtjev za isplatom božićnica od 100 eura svim umirovljenicima, unatoč tome što su one već isplaćene u dobrom dijelu gradova i općina. Također su se istaknuli listom od 19 mjera protiv siromaštva umirovljenika koje su na kapaljku predstavljali tijekom godine. Temom povećanja mirovina pozabavio se i Most okruglim stolom u Saboru krajem rujna. No, umjesto konkretnih rješenja, produbljeni su već postojeći prijepori.
Josip Aladrović zaradio je optužnicu zbog nezakonitog zapošljavanja u HZMO-u. | Foto: Youtube screenshot
Nekoliko se važnih promjena, koje se ne tiču samo zakona, dogodilo u ovoj godini. Krajem travnja je s čela Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike otišao Josip Aladrović te je svoju funkciju predao Marinu Piletiću. Protiv Aladrovića je u sklopu šire istrage kojom je obuhvaćeno još nekoliko ministara i bivših visokih dužnosnika Vlade, podignuta optužnica zbog dva nezakonita zapošljavanja u HZMO-u. U međuvremenu je zaposlenik HZMO-a Hrvoje Čupić medijima, ali i nadležnim institucijama otkrio kako je u Mirovinskom bilo još nezakonitih zapošljavanja. Zanimljivo, netom prije pokretanja istrage, Aladrović je prekinuo mjeru “šest plus šest” i otvorio tvrtku s bratom još jednog bivšeg HDZ-ovog ministra, Tomislava Ćorića. U HZMO-u je također bilo rošada, ali ne zbog uhljebljivanja. Tako je novim zamjenikom ravnatelja HZMO-a postao šef Savjeta HSU-a Srećko Vuković, a mjesto u Upravnom vijeću dobio je Dominik Gluhinić, direktor prodaje i marketinga u HRMOD-u i predsjednik HDZ-ove organizacije u zagrebačkoj gradskoj četvrti Trešnjevka jug. Iz HZMO-a je, pak, otišao Marko Primorac jer je preuzeo dužnost ministra financija. Na čelu Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova ekonomista Andreja Grubišića zamijenila je njegova kolegica Vedrana Pribičević. U Nadzorni odbor Podravke je, pak, došao umirovljeni bivši šef Raiffeisen mirovinskog društva, Damir Grbavac. Okruglu, 20. obljetnicu proslavila je i Udruga mirovinskih fondova (UMFO), dok je Udruga invalida rada Zagreba svoj jubilej proslavila 56. put.
Od ostalih mirovinskih zanimljivosti izdvajamo propali pokušaj obveznih mirovinskih forndova da preuzmu 43,5 posto dionica Fortenove koje je zbog sankcija Rusiji Sberbank morala staviti na tržište. Zbog odluke iz Njemačke, HANFA je čak pokrenula nadzor što je, s obzirom na već spomenute gubitke, izazvalo dosta reakcija. Uz to, bivši šef Fonda za obnovu, Damir Vanđelić na Antikorupcijskom je vijeću problematizirao prodaju dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja. Smatra da je cijena od 2.800 kuna po dionici, koliko je Fond dobio, bila premala, zbog čega je izgubljeno oko 852 milijuna kuna. Posljednjih se dana ove godine problematizirao i odlazak u mirovinu samostalnih umjetnika. Onima kojima se doprinosi isplaćuju iz proračuna, mirovine se računaju po nižem koeficijentu, što znači i niže mirovine. Vlada je krajem studenog propustila riješiti problem novim izmjenama Zakona o doprinosima.
Zdravstveni sustav
U 2022. godini koronavirus se malo smirio, odnosno pojavio se omikron soj virusa koji je donio i manje teških slučajeva, a samim time se i manje pričalo o epidemiji. Upravo zbog toga su i ukinute epidemiološke mjere poput covid-potvrde, ali i maski koje danas nosimo samo u zdravstvenim ustanovama i ljekarnama. Dobra vijest je i kako je cijepljen velik broj stanovnika, ali i kako je u opticaju novo adaptirano cjepivo koje djeluje na omikron varijantu virusa. Također, iako ovaj soj izaziva blaže simptome i dalje se bilježe smrtni slučajevi, a prema statistici HZJZ-a od prvog dana epidemije do 21. kolovoza najveći udio u ukupnom broju preminulih (38,31 posto) imaju upravo starije osobe. Od toga je najviše osoba dobi između 80 i 89 godina, zatim slijede osobe od 70 do 79 godina (29,40 posto) te osobe od 60 do 69 godina (15,95 posto).
Od koronavirusa, točnije od kombinacije autoimune bolesti, covida-19 i nemara liječnika je preminuo poznati novinar Indexa, Vladimir Matijanić. On je u više navrata tražio pomoć liječnika, ali ju, nažalost, nije dobio. U javnost su izašle i snimke razgovora između Matijanića i nonšalantnog medicinskog osoblja. Matijanić je na kraju preminuo za vrijeme intervencije hitne pomoći, a neki detalji o smrti i dalje nisu poznati.
Osim koronavirusa, oko ljeta se pojavila i nova bolest – majmunske boginje, koja se brzo širila i taman kada smo mislili da ćemo imati novu epidemiju, sve se smirilo. Ipak, trenutno se hrvatsko zdravstvo bori s više različitih bolesti jer vladaju viroze, gripe, ali i koronavirus. Zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, Ivana Pavić Šimetin, nedavno je otkrila kako je sezona viroze i gripe u punom jeku te dodala kako je trenutno zabilježeno nešto više od 700 potvrđenih slučajeva ove bolesti.
Ovu godinu su zdravstvo obilježile i poneke afere. Tako je došlo do prosvjeda mladih liječnika, ali i do krađe lijekova. Zbog nađenih većih količina citostatika vrijednih više milijuna kuna kojima je istekao rok trajanja, izvanredni otkaz su dobile tri djelatnice Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka. S druge strane, jedna je medicinska sestra lažno cijepila pacijente protiv koronavirusa kako bi izdavala lažne COVID potvrde, a za to je uzimala novac. Osim nje, pod istragom su završile i 243 osobe koje su kupile te lažne potvrde. U srpnju su veledrogerije obustavile isporuku lijekova i potrošnog materijala hrvatskim bolnicama zbog duga od oko 4,2 milijarde kuna, a veliki bi broj osoba zbog odluke HZZO-a o snižavanju cijena mogao ostati bez određenih pomagala već od početka iduće godine. Točnije, više od 300 medicinskih proizvoda bi moglo postati nedostupno za više od 200.000 pacijenta.
Došlo je i do nekih promjena na vladajućim pozicijama. Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Marija Bubaš imenovana je državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva umjesto Željka Plazonića.
Ipak, ono što je definitivno obilježilo ovu godinu po pitanju zdravstva je zdravstvena reforma koja je od samih početaka izazvala polemike. Točnije, raspravljalo se, u više navrata, o prijedlozima izmjena i dopuna dva zakona: Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji su na kraju i usvojeni. Promjene će biti vidljive tek iduće godine, a zasada znamo samo što bi se sve trebalo mijenjati. Dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret sredstava HZZO-a, odnosno državnog proračuna, povećava se s 65 na 70 godina uz uvjet od najmanje 15 godina mirovinskog staža, zatim počinju preventivni pregledi za starije osobe, uvode se mobilne ljekarne i ambulante, ojačat će domovi zdravlja, doći će do promjena u organizaciji bolničkog sustava pa će zdravstveni radnici u javnoj službi privatnu praksu moći obavljaju bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva i to do 68. godine života, umjesto do 65. kao do sada, a cilj same reforme je staviti pacijenta u središte.
Već je godinama poznata stvar da, nažalost, ima sve manje liječnika te manjka zdravstvenog kadra pa su i liste čekanja sve veće. Rješenje ovog problema su ponudili u Istarskoj županiji gdje postoji takozvana burza zdravstvenih djelatnika. Tako se liječnici koji rade u jednoj ustanovi mogu upisati i za rad izvan svojeg radnog vremena u drugoj ustanovi. Koliko je ovo pametna ideja, tek ostaje vidjeti. Još jedna ideja iznesena u zdravstvenoj reformi je i smanjenje liste čekanja pomoću vođenja evidencije radnog vremena radnika. Iako imamo mali broj onih koji nas liječe, građani su i ove godine odabrali najbolje doktore, kirurge, stomatologe, ginekologe,… Popis najboljih možete vidjeti ovdje. Osim toga, liječnici su odabrali bolnice koje imaju najbolje uvjete rada i kvalitetu upravljanja.
Rasprave su se vodile i oko izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim bi dio građana mogao ostati bez vozačke dozvole jer Zakon propisuje da bi liječnici trebali odlučivati o zdravstvenim sposobnostima vozača te da bi ih trebali prijavljivati policiji.
Ipak, dogodile su se i neke dobre stvari kao što je eKarton. Sada se otpusna pisma i specijalistički nalazi pacijenata mogu dijeliti između svih zdravstvenih ustanova. Uz to, u eKartonu liječnici mogu vidjeti sva upisana kronična stanja, alergije, dijagnoze, terapije, pa i cjepni karton svakog pacijenta. Također, povećan je cenzus za besplatno dopunsko osiguranje pa će i neki lijekovi biti jeftiniji. Točnije, cijene za 260 lijekova će biti niže, a dodana su i nova pomagala na osnovnu listu.
Sustav socijalne skrbi
Odmah na početku godine se u Saboru vodila žustra rasprava o reformi socijalne skrbi, pri čemu je umalo došlo do gašenja obiteljskih domova. Umjesto toga, dogovoreni su bolji uvjeti za obiteljske domove do 20 korisnika. Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi poboljšale su status starijih u društvu. Tako osobe starije od 65 godina mogu ostvariti nekoliko prava i usluga iz sustava socijalne skrbi.
Iako bismo po našim političarima mogli reći da se u Hrvatskoj dobro živi, istina je nešto drugačija. Naime, procjenjuje se kako broj beskućnika u Hrvatskoj raste, a prema nekim procjenama ima ih oko 2.000, iako se točan broj ne zna. U Zagrebu je tako na primjer puno više beskućnika nego mjesta u prihvatilištu, pri čemu na ulicama živi između 700 i 1.000 beskućnika. Jednako tako, povećava se i broj korisnika pučke kuhinje.
Bez doma su ostali i stanovnici Banije kojima su kuće, stanovi i štale uništeni u potresu prije dvije godine, a obnova je jedva krenula. Ljudi i dalje žive u kontejnerima ili uništenim domovima, a jedini koji na njih misle su volonteri i njihove obitelji. Iako će država isplatiti energetske dodatke i naknade za ljude koji su do dana današnjeg ostali u kontejnerima te im osigurati besplatnu struju, TV pretplatu, vožnju vlakom i autocestom za sljedećih šest mjeseci to jednostavno nije dovoljno.
Dom za starije osobe u Markuševcu još zjapi prazan, iako je zgrada odavno dovršena. | Foto: Ivica Lovrić/HRT
Što se tiče domova za starije osobe, neki su dizali svoje cijene, kao onaj u Varaždinu koji je u pet mjeseci digao cijenu jednokrevetne sobe za nevjerojatnih 32 posto, drugi domovi i dalje čekaju opremanje kao Dom za starije osobe u Markuševcu, čija je zgrada dovršena prije godinu dana, ali u njemu i dalje nitko ne boravi. S druge strane, nakon 51 godinu otvara se prvi dom za starije i nemoćne osobe u Dubrovniku koji je opremljen zahvaljujući donaciji od pola milijuna kuna, a za još jedan dom u ovom gradu je dobivena građevinska dozvola. Obnavlja se i Centar za smještaj starijih osoba u Đurđevcu koji će biti dovršen sredinom 2023. godine, a najavljena je gradnja još osam centara za starije osobe diljem Hrvatske, ali tek 2024. godine. Dobra vijest je i da je pravda konačno zadovoljena pa je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu otvorilo istragu protiv ravnatelja Doma za starije osobe Ivana Škaričića, glavne medicinske sestre i liječnika u Domu zbog smrti 18 korisnika uzrokovane širenjem zaraze koronavirusom. Tereti ih se da su počinili teško kazneno djeloprotiv zdravlja ljudi. Jednako tako, kaznu je dobio i dom u Gornjem Stupniku koji je radio ilegalno dvije godine, a nedavno je sud vlasnici doma i suradnicima odredio kaznu od 50.000 kuna.
Domovi za starije osobe diljem Hrvatske bili su zatečeni novim cijenama energenata pa su neki u listopadu podignuli svoje cijene, dok neki ni u 2023. godini ne razmišljaju o poskupljenju. Ipak, kako bi što manje domova bilo u dugovima i kako bi mogli normalno funkcionirati i brinuti o starijima, Grad Zagreb je na skupštini odlučio podmiriti dugove šest domova za starije osobe i triju bolnica pod svojom ingerencijom. Osim o poskupljenju domova, pisali smo i kako funkcionira nabavka hrane za domove za starije.
Tema razgovora su bili i ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Nažalost, mnogi ne razumiju u potpunosti kako funkcioniraju ovi ugovori, ali ih ipak potpišu, a na kraju onda dolazi do izrabljivanja starijih osoba. Stoga je zaključeno kako će do nekih većih promjena morati doći i to brzo. U sve se uključio i Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je poslao otvoreno pismo Vladi i ministru pravosuđa, a u kojem su naveli svoje konkretne zahtjeve i rješenje problema u deset točaka. Kada smo kod uzdržavanja, prošlog mjeseca se u Saboru vodila rasprava i o Vladinom prijedlogu da se neoporezivi primitak uzdržavanih osoba poveća s 15 na 24 tisuće kuna. Ove izmjene Zakona o porezu na dohodak su pozdravili i vladajući, ali i oporbenjaci.
Nikako ne smijemo zaboraviti i veliku inflaciju, ali i paket mjera kojeg je donijela Vlada, a kojim su ograničene određene cijene namirnica u trgovinama, a povećan je mirovinski cenzus za energetski dodatak kojeg svi željno iščekuju. Regulirale su se i cijene plina, struje, kao i drva, a projekt Zaželi kojim se zapošljavaju žene zrelije dobi u ruralnim područjima, a koje skrbe o starijima je dobio dodatna financijska sredstva. Ovaj doneseni paket je vrijedan skoro 21 milijardu kuna. Naravno da je bilo i kršenja navedenih mjera, barem što se tiče cijena proizvoda u trgovinama, ali o tome se nešto manje pričalo.
Ostala događanja
Zbivanja koja su obilježila 2022. godinu, u jednom se dijelu općenito tiču starijih osoba. Godinu su svakako obilježili rezultati popisa stanovništva, koji su pokazali da u Hrvatskoj živi 3.871.833 osoba, od kojih je 22,45 posto osoba starijih od 65 godina. Dio njih još uvijek teško živi na Baniji, jer obnova teče sporo, a niti drugi socijalni i materijalni uvjeti ne zadovoljavaju njihove potrebe. Dovoljno je samo reći da je država u protekle dvije godine izgradila šest kuća, a tek tri dana prije kraja 2022. izdvojila je 50 milijuna kuna za sanaciju domova za starije osobe u Sisačko-moslavačkoj županiji i to za one radove koji ne zadovoljavaju kriterije za dodjelu europskog novca. Zbivanja u Zagrebu obilježilo je uvođenje novog sustava odvoza otpada na kojeg se građani, iako je prošlo već tri mjeseca, još uvijek privikavaju.
Nekoliko stotina slučajeva prijevara na štetu starijih osoba zabilježeno je ove godine. Točne podatke ćemo imati tek u 2023. no, dovoljno je spomenuti uhićenje kriminalne skupine od 17 prevaranata, koji su lažno se predstavljajući od umirovljenika izvukli najmanje 1,3 milijuna kuna. Čak i nakon tog uhićenja policija bilježi prijevare u kojima prevaranti najčešće lažno nude investiranje u dionice ili kriptovalute, pa čak i izjavljuju svoju ljubav prema žrtvama. Osim što su žrtve prijevara, starije osobe često zanemare svoje obveze prema državi ili se nađu usred velikih afera. Tako je Porezna uprava u studenom objavila listu najvećih poreznih dužnika, kojom dominiraju starije osobe. Najveći dužnik je 71-godišnjak iz Zaprešića koji državi duguje čak 81,5 milijuna kuna poreza. No, to je sitnica u odnosu na više od 482 milijuna kuna, koliko se našlo na računu umirovljenika Dane Škugora (75). Njegov je sin novac od sumnjive preprodaje plina prebacivao njemu na račun, nastojeći sakriti tragove, ali je time upalio alarme u Poreznoj upravi. Nakon kraće istrage, umirovljenik je pušten iz istražnog zatvora, jer su njegove supruga i snaha odbile svjedočiti.
Ove godine bilježimo i pravomoćnu presudu protiv mladića koji je 2019. izbo i zatukao do smrti svoje susjede (87) i (92). Jedan 26-godišnjak je pak tijekom ljeta digao ruku na svoje roditelje, dok je mladić, koji je već osuđen za teške fizičke napade, osumnjičen i za brutalno ubojstvo svog 89-godišnjeg djeda kod Gline. No, da kriminal nije samo hrvatski problem dokazuje i priča iz Njemačke u kojoj je policija razbila terorističku skupinu koja je htjela oteti ministra zdravstva. Na čelu te skupine se nalazila umirovljena učiteljica, koja je, pak, bila povezana s većom grupom koja je planirala izvesti državni udar i na mjesto kancelara postaviti 71-godišnjeg princa Heinricha XIII. Reußa.
Svake godine, ovaj svijet napuste neka velika i poznata imena. Ove godine ih je bilo zaista puno, a među njima su britanska kraljica Elizabeta II., posljednji sovjetski vođa Mihail Gorbačov i prva prva dama Hrvatske Ankica Tuđman. Tijekom 2022. su preminuli još i predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Zorislav Bobuš, akademik Viktor Žmegač, bivši ministar Zvonimir Šeparović, političarka Ljubica Lalić, general-pukovnik Pavao Miljavac, ekonomist Guste Santini, umirovljena ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac, novinari Vladimir Matijanić, Mislav Bago, Vladimir Fučijaš i Saša Zalepugin, producent Nedjeljko Badovinac Jumbo, scenarist i redatelj Lukas Nola, glumac Mladen Vasary, tvorac Lastana Rudi Aljinović, tvorac keksa Domaćica Petar Tutavac, glazbenici Aki Rahimovski, Massimo Savić i Kornelije Kovač, nogometaši Stjepan Lamza i Pele, umjetnice Jagoda Buić Wuttke i Wiltrud Topić Matutin, pjevačice Olivia Newton John i Irene Cara, modna dizajnerica Vivienne Westwood… Tragično, ali istinito, u rujnu je pokopana legendarna sportska novinarka Milka Babović i to punih 19 mjeseci nakon smrti.
Za kraj smo ipak ostavili malo pozitivnih vijesti. Krajem listopada, kninski reper Andrija Vujević, poznatiji kao Vojko V, izdao je pjesmu naziva Saborska penzija, kojom je ogolio sve probleme hrvatske politike. Nešto ranije je na HRT-u započelo emitiranje nove umirovljeničke emisije Zlatna liga. Mnogo je umirovljenika pokušalo poraviti svoje financije igrama na sreću. Nekima je to uspjelo, a najsretnija je bila umirovljenica iz Zaprešića koja je početkom rujna osvojila jackpot veći od 14 milijuna kuna. Čestitamo!
Što nas očekuje u 2023.?
Prije svega, već od 1. siječnja očekuje nas uvođenje eura. Iako je priprema za taj čin trajala posljednje dvije godine, tek su se u posljednjih šest mjeseci intenzivirale aktivnosti, poput dvojnog iskazivanja cijena, brojnih edukativnih kampanja, dijeljenja kalkulatora umirovljenicima i pripreme bankomata. U novoj valuti se ništa bitnije neće promijeniti, osim samih iznosa mirovina, ali i raznih davanja, koja će nam na prvi pogled izgledati manje. No, tek treba vidjeti kako će se kretati inflacija. Trenutne su procjene da bi ona mogla pasti na sedam do osam posto, no s druge strane, bruto domaći proizvod (BDP) bi trebao rasti samo jedan posto.
Treba naglasiti kako će već spomenutim izmjenama i dopunama ZOMO-a najniže mirovine od prvog dana nove godine porasti za svega tri posto. Porast će i obiteljske mirovine, onim udovicama, odnosno udovcima koji će odabrati isplatu dijela mirovine pokojnika. Taj dio raste sa 70 na 77 posto. Uz to, po prvi puta se uvodi mogućnost nastavka primanja vlastite mirovine uz dodatak od 27 posto već spomenute obiteljske mirovine. HZMO je stoga pripremio posebnu tiskanicu, ali i odgovore na najčešća pitanja u vezi obiteljskih mirovina, a mi smo otkrili da će o odabranom modelu isplate ovisiti i pravo na primanje dijela mirovine iz drugog stupa. Ministar Piletić se već pohvalio kako će mirovina narasti za pola milijuna ljudi. Dodajmo da s 1. siječnjem na snagu stupa i Zakon o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP), novom modelu dobrovoljne štednje za mirovinu, koji je sličan trećem stupu, ali puno povoljniji za građane, jer omogućuje štednju svima, pa čak i djeci, isplatu 100-postotnog iznosa štednje te prebacivanje mirovinskog računa u druge zemlje.
Premijer Andrej Plenković je na predstavljanju državnog proračuna za 2023. najavio kako je ostalo dovoljno prostora da se umirovljenicima isplati više od dva energetska dodatka. Prvi je najavljen već za ožujak, a pravo na njega će imati svi koji će primiti mirovinu za prosinac, u iznosu do 4.360 kuna, odnosno 578,67 eura. U isto vrijeme bi trebalo biti poznato koliko će biti usklađivanje mirovina. Sudeći po dvoznamenkastoj inflaciji, ali i dogovorenom rastu minimalne plaće usklađivanje bi moglo biti na razini onog iz srpnja, a možda i više. U proračunu Grada Zagreba za nadolazeću godinu su se našli amandmani SDP-a za povećanje naknada umirovljenicima i osobama s invaliditetom. Uz to, prihvaćen je i amandman za financiranje projektne dokumentacije za izgradnju novih domova za starije osobe, ali i HDZ-ov amandman o povećanju sufinanciranja rehabilitacije hrvatskih branitelja.
Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike otkriva da će u prva tri mjeseca sljedeće godine u proceduri biti izmjene i dopune Zakona o humanitarnoj pomoći te potpuno novi Zakon o inkluzivnom dodatku. Do polovice 2023. treba biti raspravljen i novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. No, još je rano predviđati što bi ove izmjene mogle donijeti starijoj populaciji. Uz to, unutar ministarstva formirana je i posebna radna skupina koja bi trebala analizirati sve nedostatke mirovinskog sustava. Jedan od njih je i krizni porez Jadranke Kosor kojim su sve mirovine po posebnim propisima smanjene za 10 posto. Drugi je, pak, dodatni zdravstveni doprinos od tri posto kojeg plaćaju umirovljenici s mirovinama većima od prosječne plaće. U SUH-u su dobili jamstva ministra Piletića da će se ova pitanja rješavati u narednom razdoblju.
Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2023. ostaje ista, ali su povećani cenzusi za njeno besplatno dobivanje | Foto: Jasmina Grgurić/Mirovina.hr
Trebamo vidjeti što nas tek čeka vezano uz zdravstvenu reformu, u kojoj mjeri će ona stvarno zaživjeti i koliko dobrog će zapravo donijeti te koliko će stvarno pacijent biti u središtu. Treba vidjeti i što će biti s ortopedskim pomagalima, jer kako se najavilo, radi se na rješenju ovog problema izmjenama pravilnika o mjerilima za stavljanje pomagala na osnovnu listu HZZO-a. U 2023. godini, 61 lijek odlazi s popisa posebno skupih lijekova HZZO-a, pa će troškove tih lijekova ubuduće snositi bolnice. Također, najavljena je i izgradnja najsuvremenijeg Centra za liječenje malignih bolesti. Ovaj Centar će omogućiti dijagnostičke i terapeutske usluge kakve se provode i u SAD-u, a sukladno cijenama HZZO-a. Sve ovo djeluje nekako optimistično, a nadamo se da će tako i biti. Dobra vijest je i da ćemo i dalje policu dopunskog zdravstvenog osiguranja plaćati jednako, odnosno u novoj valuti, 9,29 eura.
Ne manje važna vijest je i da HRT planira podići cijenu svoje pretplate. Zasad nije poznato koliko bi pretplata u 2023. trebala iznositi, no jasno je da će država u nekom trenutku o tome odlučivati, kao i o modelu kojim će se ta pristojba definirati. Crkva je također odlučila poskupjeti mise, vjenčanja i sprovode. Velika promjena nas čeka i kod povratne naknade na ambalaže, za koju ćemo po novome dobivati sedam centi, a čiji se asortiman proširuje i na tetrapak, voćne jogurte i slične ambalaže.
