Predsjednica Sindikata umirovljenika objasnila zašto je nacionalna naknada za starije bolja od socijale
Početkom tjedna objavili smo radnu verziju nacrta Prijedloga zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Kako doznajemo, dokument se ne bi trebao značajnije mijenjati – uskoro će krenuti u javno savjetovanje, a potom i u saborsku proceduru. Pitali smo predsjednicu Sindikata umirovljenika što točno nacionalna naknada za starije donosi ljudima koji nemaju uvjete za mirovinu i zašto je ovo bolje od socijale.
Foto: Jasna A. Petrović | mrms.hr
Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj oko 60 tisuća građana starijih od 65 godina nema minimalnih 15 godina staža da ostvari mirovinu. “Spas” za 20-ak tisuća njih dolazi pod nazivom nacionalna naknada za starije osobe.
Radi se uglavnom o ženama, češće u ruralnim područjima, koje nisu skupile dovoljno formalnog radnog staža da bi zaradile mirovinu, a sada u starosti nemaju od čega živjeti.
Ako su stariji od 65 godina i posljednjih 20 godina žive u Republici Hrvatskoj, svakoga mjeseca dobit će 800 kuna. Usporedbe radi, najmanja mirovina za 15 godina rada u ovom trenutku iznosi 1.019,55 kuna.
Međutim, svi ti ljudi bi se već danas (ili jučer) mogli prijaviti za minimalnu zajamčenu naknadu, kolokvijalno zvanu socijala, koja također iznosi 800 kuna. U čemu je razlika?
Petrović: Naknada za starije je bolji izbor iz više razloga
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović kaže da je naknada za starije osobe daleko bolji izbor. Prvenstveno, kriteriji za ostvarivanje naknade za starije su “slabiji” nego kod zajamčene minimalne naknade. Najveća razlika se krije u prihodovnom cenzusu za naknadu za starije, dok se kod zajamčene minimalne naknade primjenjuje imovinski cenzus.
“Socijalna naknada ima sto uvjeta za primanje koji su, između ostaloga, imovinski. Mi smo uspjeli izboriti da ovdje nema imovinskog uvjeta, samo je prihodovni.
Ljudi na selu obično imaju minijaturne komadiće zemlje, neočišćeno vlasništvo i zbog toga nemaju pravo na socijalnu naknadu. Ako imaju automobil, makar neki stari, isto nemaju pravo na socijalnu pomoć. Ovako će i uz to malo što imaju moći dobiti naknadu za starije osobe”, pojašnjava Petrović.
Druga stvar koju će nacionalna naknada za starije osobe imati jest usklađivanje. Jest da će usklađivati samo jednom godišnje, i to prema nepovoljnijoj formuli od one kojom se usklađuju mirovine, ali će se usklađivati odnosno rasti svake godine.
“Ipak se rješava pitanje 20 tisuća ljudi”
Od 60 tisuća ljudi bez mirovine, starijih od 65 godina, procjenjuje se da će u prve dvije godine mjeru iskoristiti oko dvadeset tisuća ljudi. A to će državu koštati 186 milijuna kuna godišnje.
“Ovdje se ipak rješava pitanje 20 tisuća ljudi. Ako ti stariji žive u nekom selu, imaju neki starinski automobil, to ih neće kočiti za ostvarivanje nacionalne naknade za starije”, kaže Petrović.
Što se tiče drugih prava, svi ti ljudi dobit će i zdravstveno osiguranje, kao i besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje jer su im prihodi ispod cenzusa, napominje Petrović.
Ako netko kojim slučajem ima mirovinu nižu od 800 kuna, moći će je se odreći i prijaviti se za nacionalnu naknadu za starije.
