Predrag Bejaković: “Da bi država isplatila mirovine, nekome mora uzeti taj novac”
Referendumska inicijativa 67 je previše i prikupljanje potpisa sve je bliže. Ono počinje za točno osam dana, a ekonomisti se u javnom prostoru svrstavaju na “za” i “protiv” strane.
Predrag Bejaković Snimak zaslona/Youtube
Određeni ekonomisti već su dali svoju potporu referendumskoj inicijativi 67 je previše, dok ju neki drže krivom i nerazumljivom, piše glas-slavonije.hr. Među njima su Andrej Grubišić i Predrag Bejaković, koji smatraju da će referendum polučiti niže mirovine u budućnosti.
“Nema besplatnog ručka”
Fokusirat ćemo se na stavove dr. sc. Predraga Bejakovića s Instituta za javne financije, koji je i ranije kritizirao inicijativu sindikalnih središnjica:
“Nema besplatnog ručka. Netko ga mora platiti. Da bi država isplatila mirovine, nekome mora oduzeti taj novac”, kazao je Glasu Slavonije.
Naravno, referira se na to da imamo takav mirovinski sustav gdje ljudi ne uplaćuju doprinose sami sebi, nego radnici financiraju umirovljenike. Ako ste vi danas umirovljenik, većina uplata koje ste uplatili u mirovinski sustav potrošili su tadašnji umirovljenici.
Sindikati će na referendumu tražiti dvije stvari. Prvo je vraćanje dobne granice za ostvarivanje prava na mirovinu na 65 godina, a drugo je manja penalizacija prijevremenog umirovljenja. Prema najnovijoj mirovinskoj reformi, ona iznosi 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja (maksimalno 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja), a sindikati traže da se spusti na 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja (maksimalno 12 posto za pet godina ranijeg umirovljenja).
“Teže poslove je danas raditi lakše nego u prošlosti”
Bejaković ističe da poštuje sindikate i daje im potpuno pravo da se bore za svoje interese, ali:
“Nije mi jasno zašto su pokrenuli tu inicijativu. U prvom redu, u Hrvatskoj radi zanemarivo malo ljudi starijih od 65 godina. Sve zemlje u okruženju podigle su ili podižu dob za ulazak u mirovinu. U Hrvatskoj ljudi općenito rano odlaze u mirovinu, kasno počinju raditi jer mlade osobe dugo studiraju i dugo traže posao. Prosječni umirovljenik ima oko 33 godine radnog staža. To su činjenice o kojima govorimo sa stajališta sadašnih umirovljenika.
Osim toga, istraživanja su pokazala da su osobe koje duže rade zadovoljnije, zdravije, osjećaju se društveno korisnima, socijalno su bolje uključene u društvo… Naravno, postoje ljudi kojima se ne radi iako imaju 25 godina i onih koji bi željeli raditi i s 90 godina. Ali u cjelini, ako su poticaji jasni i ako se ljudima isplati ostati u svijetu rada, a plaća je u pravilu veća od mirovine, većina će građana rado ostati duže u radnom odnosu.
Jasno je da postoje teška zanimanja, ali tehnološki je napredak mnogo učinio i, primjerice, danas je sigurno drukčije ili lakše biti vozač teretnog vozila nego prije 30 godina”, kazao je Bejaković.
