‘Povijesni’ Tomaševićev plan u domovima za starije: ‘To je projekt koji nigdje u Hrvatskoj ne postoji’
Kvalitetnija i ekološki uzgojena hrana hrvatskih proizvođača, prvenstveno onih iz zagrebačkog prstena, uskoro će biti na stolovima domova za starije osobe. Iako je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević to najavio prvenstveno za škole, otkrio je kako se ova odluka odnosi i na domove za starije te na zdravstvene ustanove. Riječ je o ekološki uzgojenom voću, povrću, žitaricama, medu, jajima, orašastim plodovima i namazima koji će zamijeniti one uvozne namirnice koje su nerijetko i lošije kvalitete.
Hrana | Foto: Pixabay
Na jučerašnjoj konferenciji za medije u Osnovnoj školi Voltino, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je predstavio projekt za koji tvrdi da ne postoji nigdje u Hrvatskoj. Iako se to prvenstveno odnosi na škole, u izlaganju je otkrio da će ekološki uzgojenu hranu dobiti i domovi za starije i zdravstvene ustanove.
Ekološki uzgojena hrana
Cilj novog projekta je uvođenja ekološki uzgojene hrane u javne ustanove poput domova za starije, u zdravstvene ustanove i u škole. Prije svega, to će, naravno, ovisiti o lokalnim proizvođačima hrane i njihovim kapacitetima. Upravo zato je pokrenut javni poziv proizvođačima hrane koji je upućen još prošlog tjedna, a za prijave je otvoren sve do 29. siječnja.
Riječ je o projektu ‘teškom’ 1,2 milijuna eura, a novac je prvenstveno namijenjen ekološki uzgojenom voću i povrću, kao i proizvodima od žitarica u koje spadaju kruh i pekarski proizvodi. Tom popisu zagrebački gradonačelnik je dodao još neke namirnice poput jaja, orašastih plodova, meda i raznih namaza. Fokus je na hrani proizvedenoj u Hrvatskoj, a prvi na listi će biti, kako kaže, proizvođači iz zagrebačkog prstena. Tom odlukom djelomično će se izgurati inozemni konkurenti koji uvoze hranu u Hrvatsku, a ona će biti zamijenjena onom kvalitetnijom i ekološki uzgojenom u našem podneblju.
Sastavljanje jelovnika prema određenim normama
Inače, jelovnici u domovima za starije sastavljaju se prema prehrambeno-gerontološkim normama. Isto tako, postoje određena pravila koja trebaju zadovoljiti spomenuti jelovnici. Važno je naglasiti omjer makronutrijenata. Od prosječnog dnevnog unosa kalorija, njih 10 do 35 posto se odnosi na bjelančevine, od 20 do 35 posto na masti, a najveći postotak otpada na ugljikohidrate koji su zastupljeni od 45 do 65 posto.
Kod određenih korisnika postoje određena zdravstvena stanja zbog kojih se mora izmijeniti omjer makronutrijenata. Na primjer, u Domu za starije osobe Maksimir većina korisnika dobrog zdravlja konzumira tri obroka dnevno, za razliku od korisnika s dijabetesom koji dobivaju još dva međuobroka. Oni s poteškoćama pri hranjenju dobivaju kašaste obroke, o čemu smo pisali i ovdje.
U konkretnom slučaju Doma za starije osobe Maksimir, hrana se priprema prema prehrambeno gerontološkim normativima i smjernicama referentnog centra za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar za osobe starije životne dobi. Valja istaknuti da se poštuju i propisani sanitarni i HACCP standardi u okviru zakonskih propisa i nadzora u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije osobe.
Jelovnici u domovima za starije osobe
U dokumentu ‘Cijenimo iskustvo – zaštitimo dostojanstvo. Brošura o dostojanstvu starijih osoba’ Doma za starije Centar i Grada Zagreba, između ostalog, stoji kako starije osobe mogu ugovoriti uslugu pripreme i dostave hrane s domovima za starije osobe. U tom slučaju osobe koje su zatražile navedene usluge mogu birati između redovnog jelovnika, kao i onog prilagođenog žučnoj ili dijabetičkoj prehrani. Ugovorni partneri domova za starije dostavljaju obroke osobama treće životne dobi koje su zatražile tu uslugu, a prema dogovoru obroci se mogu dostavljati svakim danom, čak i blagdanima.
Cijena pripreme i dostave tih obroka je fiksna jer je unaprijed dogovorena, a usluga je besplatna osobama s primanjima ispod prihodovnog cenzusa mogu ostvariti besplatnu uslugu. Jelovnici u domovima za starijima gotovo identični i može se reći da su razlike minorne.
