Povećan limit za ovrhe na plaći: No, zbog inflacije, ovršeni će imati manje na zaštićenom računu
Zbog rasta plaća u prvih osam mjeseci prošle godine, podignut je iznos do kojeg je limitirano provođenje ovrha na plaći. Tako su ovrhe na plaćama, mirovinama i drugim primanjima ograničene do iznosa od 7.583 kune, odnosno 1.006,44 eura.
S početkom godine povećani su iznosi ograničenja od ovrhe na plaći, s obzirom na novi izračun prosječne plaće. Tako su iznosi do kojih vrijede ograničenja od ovrha na plaći i drugim primanjima, poput mirovine ili drugog dohotka sa 7.086 kuna (940,47 eura) porasli na 7.583 kune, odnosno 1.006,44 eura. To povećanje je odraz povećanja prosječne plaće u Hrvatskoj od siječnja do kolovoza prošle godine, piše tportal.
Iako je prosječna plaća porasla, a s njome za sedam posto i iznos na zaštićenom računu, zbog inflacije su primanja osoba u blokadi realno manja nego lani. Stoga vrijedi ponoviti kako se određuje dio plaće ili drugog prihoda koji ne podliježe ovrsi.
Kome ostaje četvrtina, a kome trećina plaće?
U slučaju alimentacije izuzima se četvrtina plaće, neovisno o njenom iznosu, dok se kod ovrhe zbog naplate potraživanja (neplaćeni računi, krediti i ostalo) izuzima iznos od dvije trećine neto plaće ako je ona viša ili jednaka utvrđenom prosjeku. Ako je, pak, manja, izuzimaju se tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da visina iznosa za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.
Kod ovrhe zbog zakonskog uzdržavanja ili odštete, odnosno naknade štete zbog narušenog zdravlja, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti te zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeno je 50 posto plaće.
Konkretni primjeri
Konkretno, to izgleda ovako. Ako je plaća jednaka ili veća od 1.006,44 eura, od ovrhe se izuzima četvrtina, odnosno 251,61 euro u slučaju alimentacije, odnosno dvije trećine plaće (670,96 eura) zbog drugih potraživanja. Ako je plaća manja od 1.006,44 eura, od ovrhe se izuzima četvrtina plaće u slučaju alimentacije, odnosno tri četvrtine plaće, ali ne više od 670,96 eura u slučaju da se ovrha provodi zbog naplate drugih potraživanja.
Jednaki su limiti postavljeni i na druga primanja, poput mirovina, honorara, drugih dohodaka, osim onih koji su Zakonom o ovrhama potpuno ili djelomično izuzeti od ovrhe. To se ponajprije odnosi na božićnice, nagrade za uspješno poslovanje, jubilarne nagrade, socijalne naknade, naknade za nezaposlenost, dječje doplatke, stipendije…
Na ruku ovršenima idu i povećanja neoporezivih primitaka izuzetih iz ovrhe, što je jedna od mjera iz Vladinog paketa za borbu protiv inflacije. Prema podacima HZMO-a iz kolovoza, pod ovrhom je bilo 21.760 umirovljenika. Popis svih primanja izuzetih od ovrhe do propisanih iznosa, možete pogledati ispod teksta.