Potrošače na bojkot potiče kolektivno nezadovoljstvo i ljutnja: ‘Dosta je grabeža’
Bojkot trgovina ujedinio je kupce i dva petka zaredom pala je prodaja u trgovačkim lancima. Ipak, potrošači su svjesni da prava meta nisu trgovci, ali je bojkot kupovine ono na što oni mogu utjecati. Inicijativa ‘Halo, inspektore’ objavila je otvoreno pismo potrošača, u kojemu naglašavaju kako su nezadovoljstvo i ljutnja glavni pokretači. Potrošačima je dosta grabeža, i to ne samo socijalno ugroženim sugrađanima nego svima, kako su poručili.
Umirovljenik u trgovini | Foto: Pexels
Potrošačka udruga ‘Halo, inspektore’ poslala je otvoreno pismo potrošača. Dosadašnji bojkoti trgovina, zbog previsokih cijena proizvoda, krenuli su upravo od ove inicijative koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača. Poručili su da potrošači mogu utjecati na poskupljenja jedino pritiskom na trgovce koji stavljaju krajnju cijenu na proizvode te da njihova moć počinje i završava pred policama u trgovinama, ali da će tako nastaviti iskazivati svoje nezadovoljstvo. U tjednu bojkota od 27. siječnja do 2. veljače potrošeno je 42 milijuna eura manje, a kako su naglasili, možemo i jače.
‘Poskupljenja su veća od inflacije, poskupljuje sve’
– Svjesni smo da problem enormnih poskupljenja nije nastao na policama trgovina, ali tu je postao vidljiv. Trgovina nam je prepuštena stihiji, a trgovci čerupaju potrošača. Poskupljenja su veća od stope inflacije. Poskupljuje sve. Već dulje od dvije godine. Zadnjih nekoliko mjeseci cijene rastu na dnevnoj bazi. Od kruha do piletine i teletine. Od deterdženata do lijekova. Ono što proizvodimo sami i ono što unosimo, i ono što uvozimo. I sa spuštenom stopom PDV-a. I sa subvencijama. Nije na nama, potrošačima, da se bavimo uzrocima inflacije, nacionalnom ekonomijom, ekonomskim teorijama, modelima formiranja cijena, makroekonomskim kretanjima i s tim povezanim rizicima, padom domaće proizvodnje, pregovorima s dobavljačima, stoji u pismu.
Slojevite uzroke ove situacije trebaju rješavati nadležna ministarstva, HNB i politika, a kako su naveli, svi su zakazali. Posao je inspekcijskih službi da provode nadzore i sankcioniraju prekršitelje, a regulatora da reguliraju tržište kao i što je osao trgovaca da sjednu sa svojim dobavljačima, proizvođačima, logistikom i otvoreno rasprave situaciju i moguća rješenja. Iz kampanje ‘Halo, inspektore’ poručili su kako svi ranije navedeni odgovorni, imaju ozbiljnog posla jer je svim potrošačima dosta grabeža.
Kritizirali su listu 70 proizvoda čije se cijene privremeno ‘zamrzavaju’ i skupi marketing trgovačkih lanaca kojim se popravlja imidž i spašava profit, ali ne donosi stabilnost. Koja je najveća dopuštena cijena svakog od 70 proizvoda pisali smo ovdje. Na platformi ‘Halo, inspektore’ trenutno je više od 114.000 pratitelja. Višestruko je više članova njihovih obitelji i onih koji nisu na društvenim mrežama, svaki dan pred policama, a svaki je taj pojedinac, dijeleći svoje iskustvo i iskazujući svoj stav, doprinio glasnom buntu protiv previsokih cijena i postojećih trgovačkih praksi na hrvatskom tržištu, naveli su.
‘Nema ideologije niti politikanstva u bojkotu’
Jasno im je da je sve što se trenutno poduzima od strane trgovačkih lanaca i same države tek na kratak rok. Mnogi ekonomisti kazali su kako bojkotom potrošači neće napraviti ništa jer su trgovci kriva meta. Ekonomist Luka Brkić je tako komentirao da se poskupljenja tiču cijelog lanca, a da su neuređeno tržište i inflacija pohlepe napravili svoje. Više o tome možete pročitati ovdje.
– To je solidarnost. Mobilizacija. Pojedinaca, neformalnih i formalnih grupa. Nema ideologije niti politikanstva u ovom bojkotu i prosvjednim akcijama potrošača. Cijene su previsoke i uprli smo prstom u trgovce. Moramo li biti ekonomski analitičari da bismo znali kad nam je dosta? Pokretači bunta potrošača bili su nezadovoljstvo i ljutnja, a to su emocije koje se brzo šire… Jasno nam je da nitko neće sniziti cijene sve dok to ne mora. Vrag je u detalju. A taj detalj je – profit. Kolektivna snaga potrošača može pogurati odgovorne prema rješavanju problema. Ključno je stoga koja će zapravo biti dugoročna strategija trgovačkih lanaca u formiranju cijena na hrvatskom tržištu i što će u međuvremenu za svoje građane učiniti država. Do tada – potrošači će nastaviti iskazivati svoje nezadovoljstvo, poručili su iz potrošačke udruge.
