Mirovinskom reformom Vlada je odlučila potaknuti umirovljenike na rad, tako što je već postojeće pravo zapošljavanja na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine proširila i na prijevremene umirovljenike. Međutim, tu mogućnost koristi manje od jedan posto umirovljenih građana, a ništa veća nije ni pomama poslodavaca za građanima treće životne dobi…
Foto: Unsplash
Prema podacima portala Moj posao za lipanj, zabilježen je vrlo mali broj oglasa u kojima su poslodavci odabrali i umirovljenike kao potencijalne zaposlenike. Njih je tako prošlog mjeseca bilo tek 1 posto od ukupnog broja oglasa. Najtraženiji su pritom vozači i dostavljači, a slijede ih prodavači i medicinske sestre.
Radi ih manje od od jedan posto
Istovremeno, ni umirovljenici baš ne hrle vratiti se na tržište rada. Naime, uz mirovinu ih radi manje od jedan posto. Hrvatska ima ukupno 1.240.673 umirovljenih građana. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na pola radnog vremena zaposleno je 10.384 umirovljenika.
Ovu mogućnost i dalje daleko više koriste građani u starosnoj mirovini, nego oni prijevremeno umirovljeni. Jedan od razloga je taj što pravo rada uz isplatu mirovine imaju već dugi niz godina, od 2014., a oni koji su se umirovili ranije tek od početka ove godine. Također, starosnih umirovljenika trostruko je više od prijevremenih, kojih oko 200 tisuća.
Starije radnike ne žele ni sa Zavoda za zapošljavanje
Logika kojom su se vodili predstavnici umirovljenika u traženju proširenja prava na rad, kao i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, jest da su ranije umirovljeni građani mlađi te samim time pogodniji za rad u starijoj dobi. Ujedno, imaju manje mirovine. Međutim, logika kaže i da su željeli raditi, izuzev onih koji su na ranije umirovljenje potaknuti od strane poslodavaca, ne bi ni išli ranije u mirovinu. Mnogi su dobili i otpremnine koje im u prvim godinama popunjavaju mjesečna mirovinska primanja, što je još jedan od razloga zbog kojih se teže odlučuju na dodatnu zaradu.
Da poslodavci nisu baš toliko ludi za starijim radnicima, potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, na burzi rada je gotovo 50.000 građana starijih od 50 godina, što čini čak trećinu ukupno nezaposlenih.
Hrvatskoj nedostaje radnika pa je i taj deficit planirano umanjiti zapošljavanjem seniora. Iako rezultati nove mjere u prvih šest mjeseci daju dobre rezultate s dvostrukim porastom, brojka je i dalje zanemariva pa se stoga ne može govoriti o nadomjestku radne snage i rješenju za malene mirovine.
Rade i branitelji, bivši vojnici, policajci…
Osim starosnih i prijevremenih umirovljenika, pravo na rad ostvaruju i umirovljeni branitelji te djelatne vojne osobe i policijski službenici. Međutim, njihova su prava proširena na način da mogu birati i rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola iznosa mirovine.
Uz isplatu mirovine raditi smiju i korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti, no u tom slučaju određuje im se nova svota mirovine koja će im se isplaćivati za vrijeme zaposlenja.
Sindikati već mjesecima upozoravaju da zapošljavanjem umirovljenika poslodavci zapravo štede. Pitanje je rade li oni doista samo četiri sata dnevno, za koliku plaću i prema kakvom ugovoru.
