Poslije 65. godine radi jedan posto Hrvata. Evo koliko ih je u drugim zemljama!
Čak 700.000 građana u Hrvatskoj izjasnilo se protiv odlaska u mirovinu dvije godine kasnije. Rad do 67. ubrzala je za pet godina (od 2033.) mirovinska reforma aktualne Vlade. Sindikati su se protiv toga pobunili i prije donošenja novih zakonskih izmjena pa su lani organizirali prosvjed, a ove godine uspješnu referendumsku inicijativu. Hrvati su rekli svoje, a evo što o radu nakon 65. misle građani ostalih europskih zemalja.
Foto: Pixabay
Financijski klub objavio je na društvenim mrežama grafikon koji prikazuje postotak radnog stanovništva nakon 65. godine u 20 europskih zemalja. Tako je već na prvi pogled uočljivo da se Hrvatska smjestila na samo začelje sa jedan posto radnika starijih od 65 godina. U istom “košu” su i Irska, Portugal, Luksemburg i Mađarska.
U Poljskoj nakon 65 godina radi dva posto stanovnika, u Sloveniji i Izraelu tri posto, a po pet posto u Nizozemskoj, Grčkoj, Švicarskoj i Danskoj. Austrija i Njemačka bilježe šest posto starijih radnika, na sedam posto su Estonija, Češka i Švedska. Osam posto radnika iznad 65. imaju Francuska, Italija i Belgija, a na tronu je Španjolska sa devet posto starijih koji rade.
“Iako su Hrvati skupili potpise za referendum protiv produljenja radnog vijeka jer bi to navodno ugrozilo radnička prava, u razvijenijim zemljama je normalno raditi nakon navršenih 65 godina” – napisali su iz Finacijskog kluba uz objavljeni graf.
Međutim, teško da bi usporedba od 91 do čak 99 posto stanovništva koje nakon 65. godine ipak ne radi u 20 zemalja moglo ići u prilog tezi rada do 67. godine u Hrvatskoj. Tim više jer bi do 67. morala raditi velika većina građana.
Čak štoviše, teza je postavljena potpuno suprotno, jer se iz navedenog grafikona jasno vidi da velika većina građana ne želi raditi nakon 67. godine ni u 20 ostalih zemalja koje su mahom razvijenije, a imaju i dulji životni vijek. Hrvatska pritom nije nikakav izuzetak, izuzev što je slabija u ionako svugdje malom postotku onih koji raditi žele i nakon 65. godine. Pritom je važno uzeti u obzir i ostale pokazatelje, primjerice prirodu poslova onih koji rade.
Iz navedenih podataka nameće se stoga posve suprotan zaključak – da nakon 65. godine nije normalno raditi ni u razvijenijim zemljama s duljim životnim vijekom.
