Poskupljuje smještaj u domovima za starije: Novi cjenik čeka nas još ove godine
Zbog sve većih troškova, ali i činjenice da cijene nisu mijenjane već 15 godina, Ministarstvo za demografiju započelo je s procesom usklađenja cijena smještaja u domovima za starije i nemoćne osobe. Prema dobivenim informacijama, jasno je kako to zapravo znači poskupljenje, iako tu riječ mjerodavni za sada izbjegavaju. Tako je donošenje novog provedbenog propisa, potvrđuju iz Ministarstva, planirano već u drugoj polovici 2018. godine.
Poskupljuje smještaj u domovima za starije Foto:Pixabay
Deset milijuna kuna više nego lani izdvojeno je ove godine iz državnog proračuna za financiranje domova za starije i nemoćne osobe u nadležnosti županija i Grada Zagreba. Riječ je o ukupno 164,5 milijuna kuna, a te su dotacije prije osam godina iznosile čak oko stotinu milijuna kuna više. S obzirom na velike izdatke države, ali i sve veći broj umirovljenika u odnosu na nedostatne smještajne kapacitete, jasno je da se nešto mora mijenjati. No, kada smo prije dva mjeseca pisali o tome kako država hitno mora mijenjati kriterije za smještaj, kao i način financiranja domova, nismo mogli ni sanjati da će domovi poskupjeti. Prema najavama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku upravo to bi se moglo dogoditi već ove godine. Razlog- cijene nisu mijenjane 15 godina, dok su troškovi života porasli.
Trošak života utječe na rashode
“Cijene u državnim i decentraliziranim županijskim domovima za starije osobe za korisnike koji pravo na uslugu smještaja ostvaruju temeljem rješenja centara za socijalnu skrb formirane su još prije petnaestak godina. Budući da porast troškova života utječe na rashode poslovanja domova, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pristupilo je analizi rashoda u domovima za starije i nemoćne osobe kako bi utvrdilo stvarne troškove pojedinih usluga. Temeljem rezultata izvršene analize rashoda te izrađene metodologije za izračun cijena usluga započet će se s procesom usklađenja cijena. Donošenje provedbenog propisa planirano je u drugoj polovici 2018. godine” – rekli su nam iz Ministarstva.
Također, izradit će i normativni prijedlog vezan uz utvrđivanje jasnijih kriterija na ostvarivanje prava na dugotrajni smještaj starijih osoba u novom Zakonu o socijalnoj skrbi čije se donošenje planira u 2019. godini. Prema sadašnjem zakonu, pravo na smještaj u domu za starije osobe može se priznati funkcionalno ovisnoj starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe te kojoj takvu pomoć i njegu ne mogu pružiti članovi obitelji. No, praksa često govori drugačije, jer domovi u velikom broju slučajeva predstavljaju isključivo stambenu ustanovu.
Tko nema za razliku, dobit će iz proračuna
“Onim korisnicima koji zbog eventualnog povećanja cijena ne bi imali dostatne prihode za podmirenje troškova smještaja, a zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko im je potrebna pomoć i njega druge osobe, razliku do utvrđene cijene smještaja podmirivat će Ministarstvo iz sredstava državnog proračuna. Spomenute promjene u načinu financiranja i usklađivanju cijena usluga rezultirat će i smanjenjem nejednakosti građana u dostupnosti na ostvarivanje prava na usluge smještaja u domovima za starije osobe temeljem Zakona o socijalnoj skrbi” -poručuju iz Ministarstva.
U usporedbi sa znatno skupljim privatnim domovima, cijena smještaja u onim županijskim znatno je niža od tržišne. Sredstva se, osim iz državnog proračuna, namiruju i iz jedinica lokalne samouprave, ali i vlastitim prihodima koji nisu dovoljni kako bi pokrili stvarne troškove. Također, država podmiruje trošak korisnicima prema rješenju Centra za socijalnu skrb.
Razlika po korisniku 1.100 kuna
Podsjetimo, prema popisu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatska ima tri državna i 52 decentralizirana doma s podružnicama. Privatnih je domova dvostruko više, preko stotinu, dok obiteljskih ima oko 300. Sveukupno, u Hrvatskoj postoje čak 502 objekta za smještaj starijih i nemoćnih osoba. U javnim je domovima smješteno oko 11.000 korisnika, dok svoje mjesto u njima čeka njih oko 70.000 koji su predali zahtjev. Po broju osiguranih postelja, Hrvatska u usporedbi s europskim zemljama spada na samo dno ljestvice s tek oko 200 kreveta na sto tisuća stanovnika.
Na probleme financiranja domova upozorila je i stručnjakinja Marijana Bađun sa zagrebačkog Instituta za javne financije. Jedina je pritom u osvrtu Instituta javno detektirala da u Vladinoj Odluci o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe nije prikazana struktura rashoda domova za ovu i prošlu godini. Tako Vlada prikazuje da je do povećanja rashoda došlo, ali ne i za koje stavke, iako je za pretpostaviti kako je riječ o troškovima za zaposlene. Razlika između prihoda i rashoda u 2016. iznosila je 1.100 kuna po korisniku.
