Gotovo 30 tisuća umirovljenika koristi mogućnost rada do polovine radnog vremena. Neki rade kako bi preživjeli uz malene mirovine, dok drugi nastavljaju dijeliti iskustva i znanja sa zajednicom. Ipak, većinom su u pitanju teži poslovi, ali čak ni takvi nisu umirovljenicima jednako dostupni u svim krajevima Hrvatske.
Na pola radnog vremena krajem srpnja radilo je 28.147 umirovljenika. Povećanje je to od gotovo 400 zaposlenih starijih osoba koje primaju mirovinu u odnosu na prethodni mjesec, čemu je svakako pogodovao sezonski rad pa se za kolovoz očekuju još veće brojke, premda još nisu poznate.
Mjera na koju je ponosna i sama Vlada
Dok su jedni radom prisiljeni krpati za život nedostatne mirovine, drugi nastavljaju doprinositi društvu iskustvom i stečenim znanjima. Kako bilo, riječ je o opciji koja je zakonskim izmjenama posljednjih godina polučila rezultate. Naime, prije samo dvije godine, mogućnost zaposlenja do polovine radnog vremena koristilo je gotovo dvostruko manje umirovljenika, njih 15.665 da bi ta brojka lani skočila na 23.775 korisnika starosne i prijevremene mirovine.
– Broj korisnika koji rade uz isplatu mirovine kontinuirano je u porastu, što je, između ostaloga, posljedica izmjena zakonodavnog okvira kojima je u nekoliko navrata proširen obuhvat korisnika prema vrsti mirovine, tako da sada gotovo svi, osim korisnika mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu, navodi Vlada u najnovijim procjenama učinaka izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju.
Od kada je opcija rada sredinom 2021. ponuđena i onima u obiteljskoj mirovini, broj zaposlenih skočio je sa 373 na gotovo 1.200.
Najviše radnika u trgovini, velike razlike diljem zemlje
Kada gledamo po djelatnostima, radišnih je umirovljenika najviše u trgovini, njih 4.718, zatim 3.572 u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te 3.566 u prerađivačkoj industriji. Slijede administracija i građevina s oko 3.000 zaposlenih korisnika mirovine. Gotovo 2.900 ih je u građevini, a prijevozom i skladištenjem bavi se više od dvije tisuće umirovljenika.
Turizmom se u vidu pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bavi nemalih dvije i pol tisuće umirovljenika.
A gdje se u Hrvatskoj najviše radi u mirovini? Grad Zagreb prednjači s njih gotovo osam tisuća, dok su tri najjače županije Splitsko-dalmatinska (3.273), Primorsko-goranska (2.920) i Istarska (2.411). Najmanje ih, svega oko 200, radi u Požeško-slavonskoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj.
Na rad u mirovini dvostruko se više odlučuju muškarci. Tako radi njih više od 18 tisuća naspram manje od deset tisuća radnih umirovljenica