Porezom protiv povratnika – kako se oporezuju mirovine iz inozemstva
“Vratio sam se kući dvije i osme, da ovdje proživim stare dane i nadoknadim bar donekle sve one propuštene susrete s ljudima koje sam volio – a koji su još bili živi. Umro mi je ujak, umro je i otac, a dok sam u Švicarskoj radio dva posla i trudio se zaraditi da ostavim nešto djeci i pošaljem nemoćnim roditeljima, već je bilo umrlo ili odselilo diljem svijeta polovica mojih školskih i prijatelja iz djetinjstva“, piše nam Stjepan koji je većinu svog života proveo živeći i radeći u inozemstvu, vrativši se u Hrvatsku tek u mirovini.
Oko 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj prima dohodak iz inozemstva
Nakon što je obnovio kuću svojih roditelja, u kojoj je njegova majka posljednjih deset godina živjela sama, Stjepan je sebi i supruzi izgradio jednokatnicu u Hrvatskom zagorju. Ništa im nije nedostajalo, djeca su već bila odrasla i brinuli su sami o sebi, također u Švicarskoj. Za Stjepana i njegovu suprugu tijekom svih godina života u inozemstvu nije bilo dileme – pođe li im za rukom dočekati mirovinu, vraćaju se kući. No, 2012. Stjepana je neugodno iznenadilo kad je shvatio da je donesen Zakon o porezu na dohodak – država je odlučila oporezivati inozemne mirovine na isti način kao i sve druge dohotke, po stopama od 12, 25 ili 40 posto.
„Nije mene smetalo što moram platiti porez Hrvatskoj – pa slao sam pomoć za vrijeme rata, slao novac roditeljima i djeci, koji se u istoj toj Hrvatskoj trošio, na kraju krajeva, supruga i ja opet živimo i trošimo novac ovdje, plaćamo PDV i ostalo – ali da me nakon svih tih godina nagaze toliko visokom stopom poreza, i nekoliko puta višom nego što bih plaćao u Švicarskoj, to nije u redu i to smatram grubom otimačinom“, upozorava Stjepan.
Pitanje mirovina regulira se međunarodnim ugovorima
Povratkom i stalnim nastanom u Hrvatskoj, Stjepan i njegova supruga postaju obveznici plaćanja poreza na mirovine ostvarene u inozemstvu, koje se smatraju primicima od nesamostalnog rada, kao i svi ostali rezidenti – fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, osim ako drugačije nije propisano ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno međunarodnim ugovorima. Procjenjuje se da u Hrvatskoj dvjestotinjak tisuća građana prima neku vrstu dohotka iz inozemstva – mirovine, stipendije, dividende ili honorare.
Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom. Ovo pravilo vrijedi samo u slučaju ako se radi o poreznom obvezniku koji ima prebivalište u državi s kojom RH ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Međutim, ako bi porezni obveznik imao prebivalište u državi ugovornici i Hrvatskoj, onda se primjenjuju odredbe Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, što znači da bi se smatrao rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose. U tom slučaju se sagledavaju činjenice da bi se utvrdilo s kojom su od dvije države ugovornice osobne i gospodarske veze te fizičke osobe uže, uzevši u obzir obiteljske i društvene odnose, zanimanje, političke, kulturne ili druge djelatnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg upravlja svojom imovinom.
Prema članku 141. Ustava Republike Hrvatske, međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
To znači da ako pravni akt neke države s kojom je RH-a sklopila Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima pravni učinak po navedenom ratificiranom međunarodnom ugovoru, tada će takav pravni učinak imati i prednost pred primjenom Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. Međutim, kada se radi o pravnim aktima države s kojom Hrvatska nije sklopila Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada ti pravni akti nemaju pravnog učinka na Hrvatsku i u tom se slučaju primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju samo u državi rezidentnosti.
Popis zemalja s kojima Hrvatska ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Hrvatska je sklopila s Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Čile, Estonija, Francuska, Grčka, Gruzija, Indonezija, Iran, Irska, Island, Italija (iznimno, plaćanja uslijed prekida radnog odnosa, periodične naknade ili slične gotovinske isplate oporezuje Republika Italija), Izrael, Jordan, Katar, Republika Koreja, Kuvajt, Latvija, Litva, Mađarska, Malezija, Malta, Moldova, Norveška, Rusija, Sirija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i Ukrajina.
U nekim je ugovorima to područje riješeno drugačije, primjerice s Njemačkom, iz koje mirovinu prima oko 90 tisuća građana. Tako se prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Njemačke mirovina što je rezident jedne države ugovornice dobiva od zakonskog socijalnog osiguranja druge države ugovornice može oporezivati samo u toj drugoj. Ovdje je važno napomenuti da Hrvatska nema pravo oporezivati mirovine koje dolaze iz javnog sustava socijalnog osiguranja, ali ima pravo oporezivati mirovine koje dolaze iz njemačkih mirovinskih fondova u sustavu kapitalizirane štednje.
Hrvatska ima pravo oporezivanja mirovina iz sustava individualne kapitalizirane štednje (fondovi) dolaze iz Belgije, Kine, Mauricijusom, Makedonijom, Marokom, Omanom, Poljskom, Rumunjskom i San Marinom.
Kanadske mirovine Hrvatska može oporezivati samo do iznosa od 12.000 kanadskih dolara, a Nizozemske do kunskog ekvivalenta nekadašnjih 12.000 guldena, dok se mirovine iz zemalja s kojima Hrvatska nema relevantan bilateralni ugovor oporezuju u Hrvatskoj jednako kao i prihod od nesamostalnog rada.
U ugovorima s Belgijom i Švedskom propisano je će Hrvatska izuzeti od oporezivanja dohodak koji se može oporezivati u Belgiji ili Švedskoj, čime pravo oporezivanja prepušta isključivo Belgiji, odnosno Švedskoj. No, pri obračunavanju poreza na preostali dohodak ili imovinu te osobe, Hrvatska zadržava pravo primijeniti poreznu stopu koja bi se primjenjivala da izuzeti dohodak odnosno imovina nisu bili izuzeti.
U slučaju Danske, Finske i JAR obje države imaju pravo oporezivanja mirovina, stoga potrebno je obratiti pozornost na odredbe članka koji propisuje otklanjanje dvostrukog oporezivanja. U ugovorima s Danskom, Finskom, JAR, Kanadom i Nizozemskom propisano je da će Republika Hrvatska odobriti kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u drugoj državi ugovornici.
Svi umirovljenici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, bez obzira da li se ista oporezuje ili ne, obvezni su podnijeti prijavu za upis u registar poreznih obveznika na obrascu RPO ispostavi Porezne uprave. Umirovljenik mora izvaditi svoju poreznu karticu u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu da bi mogao pri obračunu predujma poreza u tijeku godine koristiti navedeni osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.
Promjena u visini poreza od ove godine
Od siječnja 2017. Vladinom poreznom reformom smanjene su umirovljeničke obveze, a posebno umirovljenicima poput Stjepana i njegove supruge, koji su veći dio ili čitav radni vijek odradili u inozemstvu, a kao umirovljenici žive u Hrvatskoj.
„Naravno da sam s radošću dočekao vijest o tome da se napokon uvode normalne porezne stope“, govori Stjepan, „jer sam ja uredno plaćao sve što je trebalo i u Švicarskoj i u Hrvatskoj, a tako ću i nastaviti. Mislim da većina ljudi želi podmirivati svoje obveze, ali stvarno ostaje gorak okus u ustima ako je zakon tako nepravedno postavljen kao što je bio onaj prošli.”
Porez se obračunava na iznos mirovine, umanjen za eventualno uplaćene doprinose i osobni odbitak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50 posto na obračunati iznos porezne obveze. Mjesečni osobni odbitak umirovljenika je 3.800,00 kn, a može se uvećavati ovisno o životnim okolnostima, ukoliko obveznik ima uzdržavane članove obitelji, invaliditet ili postoji invaliditet uzdržavanih članova. Inozemne mirovine oporezuju se s 12 posto, uvećano za prirez, ili 18 posto za one čije su mirovine veće od 21 tisuću kuna, i to na razliku iznad 21 tisuće. Inozemni umorovljenici, kao i svi drugi obveznici, imaju pravo i na olakšice za uzdržavane članove obitelji te pravo na osobni odbitak, a porez plaćen u inozemstvu oduzima se od utvrđene porezne obaveze.
