Porezne izmjene donose manje mirovine sadašnjim, ali i budućim umirovljenicima
Povećanjem neoporezivih naknada, sve se više izjednačava iznos bruto i neto plaće, što zapravo označava manje uplata doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Na taj način djelomično se napušta sustav solidarnosti, porezne izmjene idu na ruku poslodavcima, dok će radnike u starosti pretvoriti u socijalne slučajeve.
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Uz neoporezivih pet tisuća kuna naknada što ih je Vlada oslobodila lani, potencijalno se od sljedeće godine neoporezivi dodaci, a ne neoporezivi dio plaće, prema najavama podižu za dodatnih 15 tisuća kuna i tako se poslodavcima omogućava da bez plaćanja poreza i doprinosa radnicima isplate dodatne dvije i pol prosječne plaće godišnje, piše Novi list.
Na korist poslodavcima, ali dugoročnu štetu radnicima
Ono što je u takvoj mjeri sporno, pokazat će se tek kasnije. Naime, dobra je to mjera za radnike i poslodavce, ali s iznimno štetnim učinkom na zdravstveni i mirovinski sustav. Jer, plaće će se povećati, ali na taj iznos neće se uplaćivati doprinosi. Ako nema većih doprinosa, nema ni većih mirovina u budućnosti, jer će radnik uplate za zdravstveno i mirovinsko imati bez tog dodatka, odnosno kao da mu plaća nije ni rasla.
S druge strane, to će se negativno preslikati i na sadašnje umirovljenike. Usklađivanje mirovina dvaput godišnje ovisi o rastu troškova života i rastu bruto plaća. Nažalost, neoporezive naknade ne ulaze u taj izračun pa će i stopa po kojoj rastu mirovine sadašnjih umirovljenika biti manja.
Ovakva porezna novina podložna je i zlouporabama, s obzirom da poslodavcu omogućuje isplatu čak šest minimalaca godišnje, a da pri tome ne snose nikakav dodatni trošak. Nadalje, radnicima se na taj način može isplaćivati pola minimalne plaće tijekom svih 12 mjeseci u godini, a bez ostalih davanja državi.
Budući umirovljenik bit će socijalni slučaj
Da podići treba neoporezivi dio plaće, a ne neoporezive naknade, smatra i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, jer će u suprotnom današnji radnik kada ode u mirovinu biti socijalni slučaj, dok će se mirovinski sustav pretvoriti u sustav socijalne skrbi.
“Vratili smo se u devedesete kad su ljudi morali prihvaćati dio ili polovicu plaće na ruke kako bi uopće mogli preživjeti. Sada je to legalno i sve po zakonu. Ali mi danas kao posljedicu tog ponašanja iz devedesetih imamo umirovljenike, koji na osnovi niskih mirovinskih doprinosa, imaju mirovine od kojih se ne može preživjeti. Veliki broj njih prima dodatak od države da ne bi i formalno bio socijalni slučaj. Sada poslodavci imaju priliku 22 posto godišnje prosječne plaće isplatiti kroz naknadu i malo tko to neće učiniti. Koji radnik, ako radi za četiri ili pet tisuća kuna, neće prihvatiti da mu plaća bude veća 500 ili tisuću kuna, ali što će biti kad ode u mirovinu” – upozorava za Novi list Lovrinčević.
Hrvatska je već sada najgora zemlja u Europskoj uniji koja ima najveću razliku između plaće i mirovine, pri čemu rast mirovina sve više zaostaje za rastom plaća.
