Poražavajući podaci: Trgovine u Hrvatskoj ne bi funkcionirale bez umirovljenika, studenata i stranih radnika
Kada bismo usporedili sliku radnica i radnika u trgovinama diljem Hrvatske nekada i onu danas, mnogo toga se uvelike promijenilo. Nekada su to bile djelatnice i djelatnici s višegodišnjim iskustvom iza sebe, a danas su ih zamijenili umirovljenici, studenti i strani radnici, potvrdila je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH), Zlatica Štulić. Činjenica je da oko 5.000 umirovljenika i isto toliko stranih radnika svojim radom doprinosi funkcioniranju trgovina. Možemo se samo pitati kako bi to sve izgledalo bez njih.
Umirovljenica | Foto: unsplash / Victoriano Izquierdo
Prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, od 1. srpnja 2023. godine je uvedena zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima. Tim izmjenama i dopunama nije zabranjen rad nedjeljama cijelu godinu, već trgovac može birati između 16 radnih nedjelja koje će biti radne u njegovoj poslovnici. Mnogi su smatrali kako bi moglo doći do otpuštanja određenog broja radnika, što se ispostavilo netočnim.
Baš naprotiv, zabilježen je veliki pad broja ljudi koji rade u trgovini i pritom se ne misli samo na blagajnice i prodavačice. Čak 10.000 djelatnika nedostaje u tom sektoru, a u njih se ubrajaju mesari, skladištari, vozači i druga zanimanja vezana uz rad u trgovini. Ipak, puno je i umirovljenika koji u mirovini rade na pola radnog vremena i spašavaju sustav.
Nedostatak radne snage u trgovinskom sektoru
Brojke ni u ovom slučaju ne lažu, a to se može vidjeti i jer velika većina trgovina na ulaznim vratima ima istaknutu obavijest na kojoj stoji da traže zaposlenike za rad u trgovini. Sve je to detaljnije pojasnila predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH) Zlatica Štulić koja je poručila da je svjesna nedostatka radne snage osposobljene za rad u trgovinama.
Ipak, kako je otkrila za n1info.hr, nije sigurna da je riječ o brojci od 10.000. Najveća potražnja za radnicima u trgovini vlada u velikim trgovačkim sustavima, a to sa sigurnošću tvrdi jer su to mahom članovi STH-a, prema riječima predsjednice Štulić.
Oko 5.000 umirovljenika radi u trgovinama na pola radnog vremena
Unatoč tome da je to donedavno bilo gotovo nezamislivo, poslodavci su svojim zaposlenicima počeli nuditi novčane naknade ako dovedu radnicu ili radnika koji će ostati najmanje šest mjeseci na traženom radnom mjestu. Nerijetko je riječ o svotama u iznosu od 100 ili 200 eura.
Rad na pola radnog vremena u Hrvatskoj koristi malo više od 30.000 umirovljenika, od kojih iznimno veliki broj radi iz potrebe jer uz niske mirovine ne mogu ‘dogurati’ do idućeg 10. u mjesecu kada se isplaćuju mirovine. Od toliko umirovljenika koji rade, najveći postotak njih je zaposlen u trgovinama, a kako Štulić tvrdi, riječ je o njih 5.000. Točnije, u trgovini radi više od 4.600 umirovljenika, prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, o čemu smo pisali i ovdje.
Zahvaljujući njima trgovinski sektor funkcionira. U potrazi za radnom snagom, poslodavci posežu za umirovljenicima i studentima, a u posljednje vrijeme sve više i za agencijskim i stranim radnicima, istaknula je prva žena STH-a za n1info.hr.
Broj umirovljenika i stranih radnika u trgovinama je podjednak
Ovim podacima treba dodati i to da je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) lani izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj. Najveći broj stranih radnika zaposlen je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu. Uz to, veliki broj njih radi u trgovinama, a prema podacima MUP-a, riječ je o 5.126 stranih radnica i radnika.
Iako su to, u najvećoj mjeri radnici iz susjednih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora. Sve je veći broj stranih radnika iz trećih zemalja koji rade u skladištima i u transportu robe, ali zbog potrebe, sve ih je više u maloprodaji.
Radnici diktiraju uvjete
S obzirom na to da se ovaj negativan trend prelama preko leđa poslodavaca, radnici, ponajprije zbog velike potražnje radne snage u trgovinskom sektoru, vrlo lako mogu zamijeniti posao s boljim uvjetima gdje su i plaćeniji. Zanimljivo je da će se na taj potez rjeđe odlučiti radnici koji su duži niz godina zaposleni u jednoj trgovini.
Za razliku od njih, mlađi manje toleriraju određene nepravedne tretmane na poslu poput neplaćenih prekovremenih sati, male plaće i međuljudskih odnosa, stoga vrlo brzo zamijene trgovinu u kojoj rade, tvrdi predsjednica Štulić. Za mnoge radnike, rad u trgovini je uglavnom privremeni posao, dok, kako se to inače kaže, ne nađu nešto bolje. Ipak, pokazuje se kako umirovljenicima odgovara način rada na ovom mjestu jer statistika pokazuje da ih je iz mjeseca u mjesec najviše zaposleno upravo u trgovini.
