Paralelno s usklađivanjem koje je umirovljenicima donijelo 2,46 posto više, odnosno u prosjeku oko 60 kuna veće mirovine, dogodio se i rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda pa stariji građani ne osjete povišicu. Tako čak 800.000 umirovljenika živi ispod granice siromaštva. Udio mirovine u plaći sve je manji, a stopa siromašnih starijih građana u porastu.
Jasna A. Petrović
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Mirovine su porasle prema rastu prosječne plaće i potrošačkih cijena 2,46 posto od 1. srpnja u usporedbi s prethodnim šestomjesečnim razdobljem. Umirovljenicima je takva povišica na prosječnu mirovinu donijela oko 60 kuna više, no većini manje, jer su im primanja ispodprosječna.
Istovremeno svjedočimo poskupljenjima hrane, goriva, energenata pa rast mirovina zapravo zaostaje za svim parametrima, što potvrđuju i podaci o sve većoj stopi siromaštva starijih, sve manjem udjelu mirovine u prosječnoj plaći te granici siromaštva ispod koje se nalazi većina umirovljenika.
Čak 66 posto umirovljenika ispod granice siromaštva
– Prema Eurostatu, stopa siromaštva u Hrvatskoj je porasla za nevjerojatnih 33,8 posto – kaže za Slobodnu Dalmaciju predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i dodaje da čak 66 posto od oko milijun i dvjesto tisuća umirovljenika ima manje prihode od mizerih 2.927 kuna, koliko iznosi granica siromaštva u Hrvatskoj.
Potvrđuje to i struktura mirovina prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prosječna mirovina nakon usklađivanja iznosi 2.641 kunu za svih 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima, među kojima je i oko 180 tisuća onih koje isplaćujemo u inozemstvo.
Mirovinu manju od 3.000 kuna ima njih oko 733 tisuće, što se odnosi na sve korisnike mirovina prema općim propisima, bez vojnih, braniteljskih i ostalih mirovina s kojima se brojka penje na 1,23 milijuna korisnika u sustavu HZMO-a.
Armija od 800.000 starijih siromaha
Neprestano pada i udio mirovine u prosječnoj plaći koji je prije usklađivanja iznosio 36 posto, dok je sada i dalje malih 37 i pol posto.
“Pazite sad, 1990. godine udjel mirovine u prosječnoj plaći bio je 75,3 posto, što znači da se umirovljenik, nakon odrađenog radnog vijeka, “odricao” oko četvrtine plaće koju je imao, a danas prima samo trećinu onoga što je dobivao dok je radio. Je li vam jasno do koje smo mjere srozali umirovljenike u ovih trideset godina? Mi smo, u tom smislu, na samom dnu Europske unije. Doslovno smo najgori” – kaže Jasna Petrović.
Mršave mirovine imaju i stanovnici Bugarske, Rumunjske i nekih baltičkih zemalja, ali nitko takav nerazmjer između prosječne mirovine i prosječne plaće. I zato Hrvatska, po Eurostatu, ima pravu armiju od osamsto tisuća siromaha. Socijalnu bombu koja otkucava u svakoj krizi koja iole zahvati Hrvatsku, a najnovija je usko povezana s pandemijom koronavirusa, piše Slobodna Dalmacija.
– Da sve bude gore, ugroženi su i drugi koji imaju prihode iznad linije siromaštva od 2.927 kuna, no oni se nekako izvlače zahvaljujući dodatnim prihodima i pomoći sa strane – kaže Jasna Petrović.
Krivi mirovinski model, najgore starijim samcima
Predsjednica SUH-a smatra da je kriv mirovinski model.
– Mi smo jednostavno odabrali krivi mirovinski model. Nama je nužna mirovinska reforma drugog stupa, jer je naša stopa izdvajanja za mirovine samo petnaest posto, za razliku od susjeda Slovenaca koji za istu svrhu izdvajaju 24,35 posto. A i od onoga što izdvajamo preveliki dio ostaje bankama, tako da suma summarum na kraju imamo čak osamsto tisuća umirovljenika s prihodima ispod linije siromaštva, što je katastrofalno i nedopustivo – ističe Petrović.
Dok je razlika između radnika i umirovljenika u prihodima sve veća, starijih je sve više pa tako u Hrvatskoj živi više od dvadeset posto stanovništva starijeg od 65 godina.
Nagore je pak umirovljenicima samcima, a takvih je u nas čak 52 posto.
– Već sada je ovakvu umirovljeničku sliku teško promijeniti zbog silnih grešaka koje smo napravili u posljednjih trideset godina, no krajnje je vrijeme da odustanemo od modela privatizacije mirovinskih fondova, koji se provodi prema naputku Svjetske banke. Pogubnost takvog načina upravljanja novcem namijenjenim za mirovine shvatile su i druge države u regiji pa su ga, za razliku od nas, napustile – zaključuje za Slobodnu Dalmaciju predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.
