Pomoćnica ministra o nacionalnoj mirovini: “Mirovinski sustav s ovim nema veze”
Nacionalna naknada za starije, poznatija pod nazivom nacionalna mirovina, uskoro bi trebala ugledati svjetlo dana. Hoće li ona pomoći najugroženijim starijim osobama odgovaraju pomoćnica ministra rada Melita Čičak, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja i potpredsjednica Sindikata umirovljenika Biserka Budigam.
Foto: HRT screenshot
Detalji nacionalne mirovine procurili su u javnost, a na radnoj skupini je da predloži konačni oblik novog zakonskog prijedloga koji starijima od 65 bez minimalnih 15 godina radnog staža donosi naknadu od 800 kuna, pišu vijesti.hrt.hr. Melita Čičak, pomoćnica ministra rada, Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i Biserka Budigam, potpredsjednica Sindikata umirovljenika komentirali su uvođenje nacionalne mirovine u HRT-ovoj radijskoj emisiji “U mreži prvog”.
“Radna skupina radi jako vrijedno već godinu dana. Sastavljena je od Akademska zajednice, Udruge umirovljenika, međuresorne suradnje drugih ministarstava i uzimajući u obzir europsku praksu predlažemo uvođenje nacionalne naknade za starije osobe, znači za one koji imaju više od 65 godina, nemaju uvjete za mirovinu, koji nemaju dodatne prihode i koji su u RH prebivali 20 godina prije podnošenja zahtjeva”, uvodno je kazala Melita Čičak.
“Nema veze s mirovinskim sustavom”
Pomoćnica ministra Melita Čičak kazala je kako se radi o novom institutu koji je između mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi:
“Radi se o jednom novom Institutu koji nema nikakve veze s mirovinskim sustavom, ali isto tako nije izravno iz sustava socijalne skrbi, nego se radi o jednom novom institutu socijalne sigurnosti gdje želimo pokriti one koji do sada nisu na odgovarajući način bili zaštićeni niti u jednom od ova dva sustava koje sam navela”, kazala je Čičak.
Radna skupina je došla do podatka da u Hrvatskoj živi gotovo 60 tisuća starijih od 65 bez prava na mirovinu, koji nisu u sustavu socijalne skrbi.
Sindikat umirovljenika: “Naš prijedlog je bio oko 1.300 kuna”
Potpredsjednica Sindikata umirovljenika Biserka Budigam kaže da su se probali izboriti za što veći iznos:
“Naš prijedlog je bio oko 1.300 kuna. Od njega smo odustali i prihvatili smo rješenje koje je sada ponuđeno i definirano i smatramo da bi to moglo i trebalo riješiti u svakom slučaju ovaj problem osoba koje je gospođa Čičak navela.
Mi godinama upozoravamo na siromaštvo žena u ruralnim sredinama: Slavonija, Međimurje su poznati po tom dijelu zbog toga što mladi odlaze, stari su prepušteni sebi, ostali su na minimalnim mogućnostima za život”, kazala je.
Hrelja: “Ne možete siromaštvo riješiti kroz jedan zakon”
Silvano Hrelja kazao je da je uvođenje ovakvog oblika pomoći europska praksa, ali ima problem s iznosima:
“Što znači da nikako nisam i ne mogu biti zadovoljan s tih 800 kuna, to mora biti više. Naravno, to mora biti i u suodnosu s najnižom mirovinom koja je isto tako mala. Trenutno je najniža mirovina za 15 godina staža 1.020 kuna.
Ne možete siromaštvo riješiti kroz jedan zakon, nego je to skup mjera kroz više zakona”, kazao je Hrelja.
Pomoćnica ministra Čičak kazala je da u Hrvatskoj 80 tisuća ljudi već danas koristi minimalnu zajamčenu naknadu iz sustava socijalne skrbi, koja također iznosi 800 kuna. Od njih 80 tisuća, tek je 8.000 onih koji su stariji od 65 godina:
“Znači zajamčena minimalna naknada odnosi se na cijelo pučanstvo, a ne samo na stare. Mi ovdje uvodimo jedan institut gdje štitimo starije ljude. To je jedan novi institut, zato nismo išli tražiti rješenje kroz sustav socijalne skrbi”, kazala je.
Hrelja je napomenuo kako se radi o novcu svih poreznih obveznika te je problematizirao činjenicu da je hrvatski mirovinski sustav, što se tiče umirovljenika, pun neistraženih opcija za povećavanje mirovina onima koji su skupili dovoljno staža za mirovinu:
“Ja dijelim nezadovoljstvo sa svima koji nisu za ovo, jer sustav mirovinsko osiguranja počiva na uplatama doprinosa kroz godine, kroz desetljeća i te mirovine se ne smiju obezvrjeđivati. Bit ću zadnji čuvar sustava mirovinskog osiguranja, a ovo neka ide u socijalu”, poručio je Hrelja.
Čičak je za kraj kazala kako nacrt prijedloga zakona krajem ovog mjeseca kreće u javno savjetovanje, a potom i u redovnu saborsku proceduru.
