Policija o nasilju nad starijima: Toga je puno više u odnosu na broj prijavljenih slučaja
Voditelj Odjela prevencije PU Splitsko-dalmatinske Paško Ugrina kaže da je nasilja nad starijima puno više nego što ima prijavljenih slučajeva. Apeliraju na širu zajednicu da se neprijavljeni slučajevi trebaju detektirati i prijaviti.
Policija provodi niz preventivnih aktivnosti kako bi se smanjio broj kaznenih djela nad starijim osobama. Svako malo čitamo vijesti kako je netko od umirovljenika pokraden, prevaren ili zanemaren, piše slobodnadalmacija.hr.
Voditelj Odjela prevencije PU Splitsko-dalmatinske Paško Ugrina tvrdi da postoje tamne brojke koje su značajnije u odnosu na manji broj prijaveljnih nedjela na štetu starijih. Odjel je osmislio nekoliko preventivnih aktivnosti za starije kako bi se što više približili njima i osvijestili im opasnost od kaznenih djela koja će ubuduće lakše prepoznati i prijaviti. Apeliraju na širu zajednicu da prijavi svaki slučaj nasilja ako imaju saznanja o njemu:
“Šira zajednica bi trebala voditi računa u smislu da se detektira je li negdje starija osoba žrtva koja trpi nasilje posebno u okolnostima pandemije. To bi bili svi oni u državnim institucijama koji su dužni prijaviti takva saznanja bez obzira jesu li zdravstveni djelatnici, djelatnici socijalne skrbi ili iz karitativnih ustanova. Oni su dužni primijetiti i prijaviti. Neko stanje se može i vizualno utvrditi, a i razgovor sa starijima daje određene rezultate”, kazao je Ugrina.
Preventivnom centru u Split javlja se najviše starijih osoba
Mobilni preventivni centar u Splitu najviše upita prima upravo od starije populacije. Velik je problem što se žrtve nerijetko srame prijaviti nasilje policiji. Ugrina kaže kako ne bi trebali bježati od poziva policiji jer im u suprotnom neće moći pomoći. Ugrina naglašava kako su stariji najranjivija skupina i u kući, i u prometu i na brojnim drugim mjestima te apelira da dio odgovornosti preuzmu članovi obitelji, ali i šira zajednica.
Livija Plančić iz Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske ističe da nema rješenje za starije osobe koje žive same, a unatoč Strategiji socijalne skrbi za starije osobe nije riješen status njegovatelja starijih osoba. Reguliranje tog statusa riješilo bi brojne probleme za umirovljenike o kojima nitko nema brinuti.
“Totalno smo deficitarni s političkim okvirom kojeg bi zapravo država trebala postaviti u odnosu na zaštitu, odnosno status starijih osoba vezano uz skrb, ali i za smještaj. Mi primjerice kada imamo slučaj nasilja u obitelji nemamo rješenje za smještaj starijih žrtava nasilja koje su se nakon višegodišnje izloženosti usudile prijaviti takvo nasilje. Tu imamo problem žurnog smještaja ugroženih ljudi”, kazala je Plančić.
Osobno zagovara fleksibilizaciju kriterija u kojima bi se stvorili uvjeti da više pružatelja može osigurati socijalnu uslugu pomoći u kući starijim osobama, ali i da iznos mirovine ne bude uvjet da se ova usluga ostvari. To bi, po njenom mišljenju, popravilo stanje u sustavu i na terenu.
Poručila je kako u njihovoj udruzi postoje mobilni timovi preko kojih mogu doći do starijih osoba koje su ugrožene na bilo koji način, uz to imaju i besplatni SOS telefon 0800 6329, a može ih se kontaktirati i na broj udruge 021 783 449. Na pozive odmah reagiraju i to ne samo u gradu već i u zaleđu, na otocima, svugdje gdje ih pozovu i traže bilo kakvu vrstu pomoći.