Pogledajte prijedloge sindikata o mirovinskoj reformi koju su vladajući odbili!
Predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata danas su iznijeli svoje prijedloge mirovinske reforme koju su vladajući odbili. Oštro kritiziraju reformu ministarstva rada i mirovinskog sustava, a najavljen je i veliki prosvjed 20. listopada u Zagrebu.
Foto: Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata | Youtube screenshot
Sindikati su prošloga tjedna održali sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, ali su nakon samo pedeset minuta taj sastanak napustili. Razlog je, tvrde, činjenica što ministar uopće ne želi slušati njihove stavove glede mirovinske reforme oko tri najvažnije točke – rad do 67. godine, veća penalizacija prijevremenih mirovina i pitanje II. mirovinskog stupa.
Održan je još jedan sastanak, koji je potrajao nekoliko sati, a s njega su i sindikati i ministar izašli s bitno drugačijim stajalištem. Ministar tvrdi da je sve u redu i da mu je drago da razgovaraju sa socijalnim partnerima, a sindikati tvrde kako im je ministar ponudio jako malen kompromis na koji ne mogu pristati.
Sindikati su danas na konferenciji za medije predstavili njihove sugestije glede mirovinske reforme, a mi ih prenosimo u nastavku.
Uvjeti za starosnu mirovinu
Jedna od bolnih točaka u mirovinskoj reformi je rad do 67. godine.
Ministarstvo predlaže da bi žene i muškarci trebali raditi do 67 godina starosti i to već od 2031. godine, a sindikati se bune i govore kako Hrvatska jednostavno nije spremna na uvođenje takvog pravila.
Umjesto produživanja radnog vijeka do 67, sindikati traže sljedeće:
- Vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina
- Očekivano trajanje života u RH je 77,9 godina, znatno ispod prosjeka EU (80,6) godina, a ktome je i u padu
- Očekivano trajanje zdravog života nakon napunjenih 65 godina dvostruko je niže od prosjeka EU (u Hrvatskoj 5 godina, u EU 10 godina)
- Svako eventualno podizanje dobne granice za ulazak u starosnu mirovinu u budućnosti treba se vezati za te statističke pokazatelje
Drugim riječima, tek onda kada država starijim građanima osigura kvalitetan život u starijoj dobi, onda se može početi pričati o radu do 67. godine.
Penalizacija prijevremene mirovine
Ministarstvo predlaže povećanu penalizaciju prijevremene mirovine, u nadi kako će hrvatski radnici biti prisiljeni raditi što duže, kako im država ne bi “pojela” mirovinu.
Prema novom prijedlogu, ako odete 5 godina ranije u mirovinu, država će vas kazniti s 20,4% manjim iznosom mirovine. Takvu umanjenu mirovinu radnik koji ode u prijevremenu mirovinu primat će doživotno.
Budući da odlazak u prijevremenu mirovinu u pravilu nije izbor radnika, sindikati predlažu:
- Zadržavanje postojećeg modela penalizacije prijevremene mirovine
- Umjesto kažnjavanje radnika koji odlazi u prijevremenu mirovinu, predlažu sankcioniranje poslodavaca koji potiču radnike na ranije umirovljenje
Jačanje drugog stupa
U sklopu reforme najavljeno je povećavanje izdvajanja u II. mirovinski stup. Trenutačno, 15% plaće odlazi u I. stup, a 5% u II. stup. Vlada je najavila postepeno dizanje izdvajanja u II. stup nauštrb prvog stupa, a izdvajanja bi se postepeno izjednačila (10 posto u prvi i 10 posto u drugi stup).
Sindikati se tome protive:
- Traže da se preispita postojeći model mirovinske štednje u II. stupu, na konferenciji su izjavili kako trošak uvođenja II. stupa čini jednu trećinu javnog duga RH
- Protiv su većih izdvajanja za II. stup, ako to podrazumijeva manja izdvajanja u I. stup međugeneracijske solidarnosti
Mirovine po posebnim propisima – problem koji se ignorira
Ministar Pavić je u proteklih nekoliko mjeseci od najavljivanja kostura reforme čest gost u medijima. Gotovo nijednom nije propustio reći kako država od doprinosa za mirovine uspije skupiti 22 milijarde kuna, a 17 milijardi kuna se isplaćuje iz proračuna.
Sindikati se ne slažu i rastavili su tih 17 milijardi kuna na stavke na koji odlazi novac:
- 6,5 milijardi kuna odlazi na 5% doprinosa preusmjerenih u II. mirovinski stup
- 5,5 milijardi kuna odlazi na mirovine po posebnim propisima
- 2 milijarde kuna odlaze na dodatak 4-27 posto iz I. stupa, kako bi se pravno izjednačili ljudi kojima se prilikom odlaska u mirovinu gledalo 10 najboljih godina i oni kojima se gledao ukupan staž
- 3 milijarde kuna odlaze na nadoplate za najnižu mirovinu
Zamjeraju ministarstvu što manipuliraju brojkom od 17 milijardi kuna za koju ne vjeruju da je u potpunosti trošak mirovinskog sustava, a jedan od najvećih problema vide u mirovinama po posebnim propisima.
One se u prijedlogu reforme uopće ne spominju, iako je pomoćnica ministra Melita Čičak najavila kako ovom reformom prvo uređuju opći sustav mirovina, a da će mirovine po posebnim propisima reformirati u nekom budućem, nepoznatom trenutku.
Sindikati vladajućima zamjeraju što neke preporuke Europske komisije s oduševljenjem provode (rad do 67. godine), ali neke ignoriraju. Europska komisija je predložila racionalizaciju mirovina po posebnim propisima, a Vlada taj prijedlog sustavno ignorira.
Radi postizanja veće transparentnosti mirovinskog sustava, predlažu da se mirovine po posebnim propisima izdvoje u zaseban stup unutar HZMO-a, odvojen od radničkih mirovina, te da se njihove isplate doznačavaju direktno iz Državnog proračuna, sukladno financijskim mogućnostima.
Drugim riječima, oni koji primaju mirovinu po posebnim propisima taj “posebni” dio bi dobili direktno iz državnog proračuna, a onaj dio koji su ostvarili svojim doprinosima dobivali bi iz mirovinskog sustava.
