Pogledajte novi cjenik usluga Gradskog groblja: U Zagrebu je smrt postala još skuplja
Smrt u uređenom društvu oduvijek košta, a u Zagrebu je od nedjelje postala još skuplja. Ustanova Gradska groblja objavila je novi cjenik u kojem su povećali sve cijene, od ukopa do iskopa. Kažu da cijene nisu dizali više od deset godina, a profit će iskoristiti za proširenje i bolju kvalitetu pogrebnih usluga.
Sa stranica Gradskih groblja u nedjelju nestao je stari cjenik, a osvanuo novi – prema kojemu su gotovo sve usluge poskupjele, piše jutarnji.hr. Za koliko, ne zna se, jer su iz Gradskih groblja odbili novinarima Jutarnjeg dati na uvid stare cijene, ali su dali nekoliko primjera.
“Nismo dizali cijene od 2007.”
Voditelj Gradskih groblja, koje operiraju pod zagrebačkim Holdingom, objasnio je poskupljenje činjenicom da cijene nisu rasle od 2007. godine:
“Visina grobne naknade u drugim gradovima Hrvatske iznosi od 125 kuna u OSijeku, oko 200 kuna u Varaždinu, do 300 kuna u Rijeci. Ona je u Zagrebu bila od 52 od najviše 125 kuna, bez PDV-a, u zavisnosti od lokacije gradskog groblja”, kazao je novinarima Jutarnjeg.
Gradska groblja u ovom trenutku nude i naplaćuju čak 836 različitih usluga. Od većih cijena očekuju uložiti u nove projekte poput proširenja, obnove arkada na Mirogoju, ali i ukupno korisnicima osigurati veću uslugu.
“U našim poslovnim planovima, od kojih je dio već u realizaciji, treba istaknuti izgradnju i daljnje proširivanje groblja na 16 lokacija, od ukupno 28, kojima upravljaju zagrebačka Gradska groblja, čime se želi odgovarajuće pratiti potrebe građana Zagreba za grobnim mjestima. Time će se bitno smanjiti liste za dodjelu grobnih mjesta zbog velike potražnje za njima. Nadalje, objedinit ćemo komunalne usluge namijenjene građanima, čime će doći do racionalizacije cijena i lakšeg i jednostavnijeg ugovaranja usluga”, istaknuo je Šegota.
Cijeli novi cjenik možete provjeriti na OVOJ POVEZNICI.
Reagirao HSU: Znate li vi koliko umirovljenika živi u siromaštvu?
Rast cijena u industriji smrti naljutio je i zagrebački ogranak Hrvatske stranke umirovljenika, koji je na svojim stranicama objavio i žestoko priopćenje povodom dizanja cijena. Prenosimo ga u cijelosti:
“Od početka ovog tjedna u Zagrebu je skuplje umrijeti. Ovaj težak životni usud pogađa ljude svake životne dobi, no po prirodi stvari u većem broju slučajeva govorimo o osobama starije životne dobi. Najčešće se naši „stari“ pobrinu i za ovaj „dan“ prije nego odu kako ne bi „ostalo nekome na teret“. Znamo li koliko naših umirovljenika živi u siromaštvu i koliko je onih koji su u riziku od siromaštva? Znamo li kada je Grad Zagreb zadnji puta uskladio i povisio cenzus za primanje novčanih naknada za one s niskim mirovinama. Nije već od davne 2004. godine. No je li to našem socijalno osjetljivom gradu bitno? Njegovom gradonačelniku bez čije se suglasnosti ovakva odluka nije mogla donijeti?
Podizenje cijena smještaja u domove umirovljenika prošle godine, od travnja cijena plina, najavljuju se poskupljenja smeća, gubitak prava na oslobođenje plaćanja dopunskog osiguranja zbog minimalnog usklađenja mirovina, zasigurno će za posljedicu imati i još hladniju zimu za 2019/2020 godinu za mnoge naše roditelje, braću, sestre, susjede, prijatelje…
No vratimo se povećanju cijena „kada zaspemo zauvijek“. Drastično povećanje cijana usluga ukopa za oko 900 je kuna, kremiranja tisuću, godišnjeg održavanja grobova za sto kuna više trebalo bi pokriti navodni gubitak od 14 milijuna. Godišnji gubitci, trebali bi biti prihvatljivo obrazloženje za ovakovo podizanje cijena u Gradskim grobljima. Poskupljenja nije bilo od 2007. godine, kažu, a kontinuirani gubitci iz usluga održavanja groblja, ukopa i kremiranja nisu omogućavli adekvatno investicijsko održavanje na svim lokacijama groblja. Sredstva „prikupljena“ povećanjem biti će uložena u obovu mrtvačnica, postavljanje električnih zvona na svim grobljima, sređivanje staza i putova na grobljima, uređenje trgova i ulaza na malim grobljima, kao i osiguranje adekvatne rasvjete groblja. Problem je navodno i zbrinajvanje otpada s groblja ( kao, uostalom i u ostatku Grada).
Zaključno kada odemo „tamo“ će biti ljepše, našim najmilijima biti će ljepši prizor kada nas dođu obići u vječnom počivalištu, imati će čak i adekvatniju rasvjetu ali nikoga čini se nije briga što ćemo tamo otići gladni i sami (jer mladost i dalje odlazi), čvrsto zgrčenih dlanova promrzlih od ljudske dobrote.”