Pogledajte na kojem se mjestu nalazi naš mirovinski sustav među 70 zemalja!
Njemačka osiguravateljska kuća rangirala je prema rezultatima svog istraživanja mirovinske sustave 70 država. Od europskih zemalja ispod nas su samo Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas brojne azijske i latinoameričke zemlje.
Foto: Unsplash
S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu, piše Novac.hr.
Od europskih zemalja ispod nas su samo Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas brojne azijske, ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.
Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustava i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka – navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocjenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.
Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.
Loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.
Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.
Upravo će nepovoljni demografski trendovi mirovinske sustave staviti u fokus politike većine država, no financijske mogućnosti sužene su zbog krize izazvane epidemijom koronavirusa.
