Partizanskih je mirovina gotovo trostruko više nego domobranskih, čiji korisnici ostvaruju pak više godina staža, a za manje iznose. Većinom je riječ o obiteljskim mirovinama koje su naslijedile udovice. No, jesu li boračke mirovine iz Drugog svjetskog rata doista najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava?
Ilustracija: Pixabay
Od završetka Drugog svjetskog rata prošlo je više od 75 godina. Ipak, “ustašama i partizanima” i dalje isplaćujemo pozamašnu svotu kroz mirovinski sustav.
Prema podacima HZMO-a, „partizanske” mirovine prima 6.826 korisnika. Prosječna mirovina iznosi 3.051,29 kuna, što je trošak od 20,8 milijuna kuna mjesečno, odnosno 250 milijuna kuna godišnje.
Domobranske mirovine prima 2.749 korisnika te je njihov prosjek 2.629,61 kunu, što je 7,2 milijuna kuna mjesečno, odnosno 86,7 milijuna kuna godišnje. Kad se zbroje jedni i drugi, godišnji trošak za mirovine Drugog svjetskog rata je malo manji od 337 milijuna kuna.
Udavale se za starije borce kako bi naslijedile mirovine
Tek svaki deseti od tih gotovo 9.600 korisnika doista su borci koji su se borili u Drugom svjetskom ratu, jer je mahom riječ o osobama koje imaju daleko više od 90 godina života. Većina su korisnici obiteljskih mirovina, najčešće supruge i partnerice tih vojnika.
“HZMO nema javno dostupne podatke o dobi tih žena, no javna je tajna da su neke žene formalno udavale za puno starije korisnike takvih mirovina u njihovoj poznoj dobi i tako dobile „u nasljedstvo” njihove boračke i „domovinske” obiteljske mirovine. Obiteljske mirovine mogle su se prenositi i na djecu, unučad, pastorčad, ali samo u slučaju da su bili lišeni poslovne sposobnosti” – navodi Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Od 6.826 „partizanskih” mirovina njih 5.843 ili 85,6 posto otpada na obiteljske mirovine, 804 ili 11,8 posto na starosne, te 170 ili 2,6 posto na invalidske mirovine. Od 2.749 „ustaških” mirovina starosnu mirovinu koristi 214 osoba, dakle tek 7,8 posto, invalidsku 46 osoba ili 1,7 posto, a obiteljsku 2.489 osoba ili 90,5 posto.
Domobrani imaju čak 35 godina radnog staža
“Treba svakako naglasiti i da korisnici obaju mirovina nisu neki paraziti koji nikad nisu radili, već imaju i popriličan broj godina nakupljenog staža. Primjerice, korisnici starosnih „partizanskih” mirovina imaju prosječno 30 godina i šest mjeseci staža, obiteljskih 29 godina i 7 mjeseci, a invalidskih 21 godinu i 11 mjeseci staža.
Korisnici „ustaških” mirovina iako imaju u prosjeku niže mirovine od „partizanskih” za tristotinjak kuna, imaju puno više skupljenog radnog staža, tako starosni umirovljenici imaju 34 godine i 10 mjeseci, obiteljski 33 godine i 3 mjeseca te invalidski 29 godina. Za usporedbu, prosječan staž svih umirovljenika prema ZOMO iznosi 30 godina i 11 mjeseci” – pojašnjava Knežević u Glasu umirovljenika.
Onima koji su stvarno bili vojnici, vrijeme služenja u vojsci od 1941. do 1945. računano kao staž u dvostrukom trajanju, a domobranima i ustašama i nakon 1945. za vrijeme koje su proveli u zarobljeništvu.
Sindikat smatra da su pravi problem lažne mirovine
“S obzirom na godine radnog staža svih tih korisnika, kao i prosječne iznose „partizanskih” i „ustaških” mirovina, danas je krivo tvrditi da te mirovine jako opterećuju mirovinski sustav, odnosno državni proračun, jer se u 2021. godini za sve mirovine izdvojilo oko 42,6 milijardi kuna. No, to nije bio slučaj prije 10, 20 ili više godina. Primjerice 1994. godine bilo je 107 tisuća korisnika „partizanskih” mirovina, da bi taj broj pao 2021. godine na manje od sedam tisuća korisnika. Godine 2003. bilo je 30.102 korisnika „ustaških” mirovina, a danas ih je manje od tri tisuće” – navode iz SUH-a.
Ono što po njima opterećuje proračun su lažirane mirovine, među kojima su i one s braniteljskim statusom, a kojih je sve više.
“Zbog toga se SUH godinama zalaže za reviziju svih mirovina, s najvećim naglaskom na invalidske, koje su si sređivali i civili i branitelji. Rat je tragično razdoblje, koje i godinama iza sebe vuče negativne repove. Zbog toga se nadamo da ga ni mi ni naši potomci više nećemo doživjeti, dakako prvenstveno zbog strahota, ali kasnije i zbog parazita koji se, uz sve one časne vojnike i branitelje, uvijek pojave kako bi, nepravedno, uzeli svoj dio kolača” – zaključuje SUH-ov glavni tajnik Igor Knežević.
