Pogledajte kako bi izgledao Sabor da glasaju samo oni stariji od 70 godina
Potaknuti građanskom incijativom “Narod odlučuje”, proteklih nekoliko tjedana u Hrvatskoj traje javna rasprava o mijenjanju izbornog zakona. Afera oko Agrokora još uvijek trese političku scenu, podpredsjednica Vlade nedavno je podnijela ostavku, a dvije najveće stranke se sa političkim neistomišljenicima unutar stranke obračunavaju izbacivanjem. Tako da se ponovno aktualizira pitanje novih izbora. S prosječnom dobi od gotovo 43 godine, Hrvatska je jedna od najstarijih nacija u Europi. Stariji Hrvati čine znatan dio biračkog tijela, budući da u RH živi preko pola milijuna starijih od 70. U njihovim je rukama velika politička moć i postavlja se pitanje – koriste li oni svoju političku moć na najbolji mogući način? Kako bi parlament izgledao kada bi glasali samo najmudriji glasači, oni stariji od 70, saznajte u nastavku.
Foto: Ilustracija | Youtube screenshot
Posljednji parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su 11. rujna 2016. godina, a posljedice osjećamo još i danas. Na izbore je tada izašlo 52,59% birača, a Vladu je formirao HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem.
Izbori su došli i prošli, a birači su ovako raspodjelili mandate:
- HDZ – 61
- Narodna koalicija – 54
- MOST – 13
- Živi zid – 8
- IDS – 3
- Bandić 365 – 2
- HDSSB – 1
- NL Željko Glasnović – 1
Za potrebe ovoga teksta poslužili smo se rezultatima predizborne ankete agencije Promocija plus, a koju je objavila Slobodna Dalmacija. Rezultati su objavljeni u kolovozu 2016., otprilike mjesec dana prije održanih parlamentarnih izbora.
Radi se o telefonskoj anketi koja je provedena na reprezentativnom uzorku od 7.000 građana (po 700 u svakoj izbornoj jedinici). Kako bi došli do onoga što nas zanima – iz ankete smo jednostavno isključili biračke preferencije osoba koje su mlađe od 70 godina.
Rezultate objavljujemo po svakoj izbornoj jedinici posebno.
Prva izborna jedinica
Uzimajući u obzir glasove najstarijih birača, SDP bi osvojio 41,9% glasova, a HDZ 18,3% glasova. Preostale stranke ne bi prešle izborni prag. U mandatima:
- SDP – 8
- HDZ – 6
Druga izborna jedinica
I u ovoj izbornoj jedinici prag prelaze samo dvije najveće stranke, SDP (39,7%) i HDZ (34,6%). U mandatima:
- SDP – 8
- HDZ – 6
Treća izborna jedinica
I u trećoj izbornoj jedinici umirovljenici glasaju samo za dvije stranke. SDP osvaja 47,6% glasova, a HDZ 26,2% glasova. U mandatima:
- SDP – 9
- HDZ – 5
Četvrta izborna jedinica
U četvrtoj izbornoj jedinici po prvi puta prag prelazi i treća stranka. HDZ osvaja 41,7% glasova, SDP 29,2% glasova, a HDSSB 7,3% glasova. U mandatima:
- HDZ – 8
- SDP – 5
- HDSSB – 1
Peta izborna jedinica
Povratak na staro, i u ovoj izbornoj jedinici su jedini pobjednici HDZ (44,1%) i SDP (33,3%). U mandatima:
- HDZ – 8
- SDP – 6
Šesta izborna jedinica
Najstariji birači u ovoj izbornoj jedinici preferiraju SDP (44,4%) i HDZ (34,4%), a mandate pogađate:
- SDP – 8
- HDZ – 6
Sedma izborna jedinica
Najstariji birači bi ovdje izabrali tri stranke. Najviše glasova ide HDZ-u (37,1%), drugi je SDP (33,7%), a izborni prag bi prešla stranka Milana Bandića (5,6%). U mandatima:
- HDZ – 7
- SDP – 6
- Bandić 365 – 1
Osma izborna jedinica
Najstariji birači u ovoj izbornoj jedinici odstupaju od ostatka Hrvatske. Uvjerljivu pobjedu odnosi SDP s 40% glasova, slijedi ih IDS s 24,4%,, a posljednji koji prelaze izborni prag je HDZ sa 17,8%. U mandatima:
- SDP – 7
- IDS – 4
- HDZ – 3
Deveta izborna jedinica
Kod najstarijih birača ponovno prag prelaze dvije najveće stranke, HDZ s 40,2% i SDP 33,9%. U mandatima:
- HDZ – 8
- SDP – 6
Deseta izborna jedinica
HDZ (37,6%) i u ovoj izbornoj jedinici osvaja najviše, slijedi ga SDP (36,6%), a izborni prag prelazi MOST (6,9%). U mandatima:
- HDZ – 7
- SDP – 6
- MOST – 1
Da se pita samo starije od 70, hrvatski parlament bi izgledao puno drugačije. SDP bi osvojio ukupno 72 mandata, a HDZ 63. Te dvije stranke bi zajedno činile čak 89,4% ukupnog sastava parlamenta. IDS bi bio treća najveća politička snaga s četiri mandata, MOST bi se srozao na dva, a po jedan bi osvojili HDSSB i Bandić 365.
Neki novi izbori?
Hrvatski birači su, to znaju i ptice na grani, duboko ideološko podijeljeni. Čini se da je kod starijih ljudi ta podjela još izraženija, budući da u još većoj stopi preferiraju dvije najveće stranke, HDZ i SDP. Kod njih ne postoji treći put.
Možda će vam ovo zvučati ružno, ali kako sijete – tako ćete i žeti. Jedine dvije stranke koje su vladale Hrvatskom su upravo HDZ i SDP. Znači li to da su umirovljenici zadovoljni mirovinama i skrbi koju im država pruža, budući da bi ove dvije najveće stranke, da glasaju samo oni, nagradili više nego ostatak biračkog tijela?
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je sredinom 2015. godine živjelo 563.269 ljudi starijih od 70 godina. To je velik broj birača koji drastično mogu utjecati na ishod izbora, ali to godinama ne čine.
Nećemo se ni pretvarati da je pred njima lagan izbor. Političke stranke u Hrvatskoj mnogim građanima ostavaljaju gorak okus u ustima. Prema ovim rezultatima, najstarije biračko tijelo pokazuje blagu preferenciju prema SDP-u u odnosu na HDZ. Što je najgore, stranke to ne prepoznaju – odnos prema umirovljenicima najbolje osjećate vi na svojoj koži.
Bit će još izbora u Hrvatskoj. Možda pod istim izbornim zakonom, možda pod nekim drugačijim. Za kraj teksta ćemo se poslužiti jednim poznatim citatom: Potpuno luda osoba je ona koja uporno radi jednu te istu stvar, a očekuje drugačije rezultate.
