Pogledajte koji su prijedlozi za veće mirovine u Hrvatskoj donesi prije dvije godine, a i dalje nisu ispunjeni
Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova na čelu s Andrejom Grubišićem iznijela je još prije dvije godine 13 reformskih prijedloga za reformu mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Jedan od ključnih je postepeno smanjivanje stope doprinosa za prvi stup i povećavanje izdvajanja za drugi stup.
Foto: Pexels
Udruga članova obveznih mirovinskih fondova je predstavila veliku analizu mirovinskog sustava Republike Hrvatske, a predstavljeni su prijedlozi za veće mirovine. Svoju su analizu predstavili Ministarstvu financija, predstavnicima mirovinskih fondova, predstavnicima mirovinskih osiguravajućih društava i regulatoru HANFA-i, a nadaju se kako će uskoro dobiti priliku sjesti za stol s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Više o predstavljanju možete pročitati ovdje, a u nastavku pogledajte 11 reformskih prijedloga.
1. Postupno smanjenje doprinosa za I. mirovinski stup
Ideja je da se, počevši od 2024. godine, počne smanjivati doprinos za I. mirovinski stup za 0,5 posto (ili neki manji postotak) bruto plaće godišnje tijekom perioda od 20 godina (ili duljeg perioda), odnosno dok s postojećih 15 posto bruto plaće ne padne na 5 posto bruto plaće. Kako bi se smanjivale uplate u prvi stup, paraleleno bi u istom periodu rasla izdvajanja u II. stup mirovinske štednje.
– Preostalih 5 posto bruto plaće bi se nastavilo uplaćivati u “fond solidarnosti” iz kojeg bi se, zajedno s ostali poreznim prihodima proračuna, isplaćivale mirovine (i) socijalno ugroženim kategorijama”, stoji u prijedlogu Udruge.
2. Postupno povećanje izdvajanja za privatnu štednju
Kao što smo naveli, kako bi se uplate u prvi stup smanjivale, istim tempom bi uplate u drugi stup rasle. Također se predlaže liberalizacija izdvajanja za mirovinsku štednju. Tako bi Hrvati, umjesto u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda mogli uplaćivati u bilo koji obvezni mirovinski fond u zemljama EU.
3. Obvezni dio uplate u drugi stup bi se smanjio
Počevši od 2024. godine, obveza uplate 5 posto bruto plaće u obvezne mirovinske fondove bi se liberalizirala na način da bi se obvezni dio uplate u OMF smanjivao za 2,5 postotnih poena godišnje, odnosno od 2026. godine postojala bi mogućnost, ali ne i obveza uplate bilo kojeg dijela bruto plaće u obvezne mirovinske fondove.
4. Stvarno raspolaganje novcem mirovinske štednje od strane članova
Mirovinska štednja je privatna štednja građana, ali građani tim novcem ne mogu raspolagati. Udruga se zalaže da bi članovi trebali biti imati najmanje ove dvije mogućnosti
- povući određeni dio sredstava iz OMF-a za potrebe podmirenje troškova liječenja samog člana ili užeg člana njegove obitelji, odnosno u slučaju smrti užeg člana obitelji
- založiti dio imovine u OMF-u kod mlađih članova u situacijama kupnje prve nekretnine i slično
5. Štednja u drugom stupu morala bi biti bezuvjetno nasljediva
Je li štednja u drugom stupu nasljediva u slučaju smrti člana? Ako je umirovljenik, to ovisi o vrsti ugovora koji je sklopio s mirovinskim osiguravajućim društvom. Ako još nije umirovljenik, može se dogoditi da nasljednici ne mogu dobiti njegovu ušteđevinu.
Iz Udruge se zalažu da u slučaju smrti člana OMF-a sredstva na njegovom računu trebaju biti bezuvjetno nasljediva isplatom u novcu njegovim zakonskim nasljednicima uz razumne prilagodbe pri nasljeđivanju od strane maloljetnih osoba. Također, napominju da nasljeđivanje sredstava ne treba miješati s drugim instutima poput prava na obiteljsku mirovinu.
6. 7., 8. i 9. Izmjena ograničenja ulaganja obveznih mirovinskih fondova
Predlažu se i brojne izmjene trenutno važećih ograničenja ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Naglasak je na izmjeni strukture ulaganja jer Udruga smatra da je previše novca uloženo u državne obveznice koje imaju niske prinose i obveznički dug financiraju sami građani.
Fondovi bi, prema viziji Udruge, u budućnosti trebali bolje diverzificirati svoja ulaganja što bi smanjilo rizik, a povećanjem dopuštenog udjela ulaganja u dionice potencijalno osiguralo veće prinose za članove.
10. Ukidanje mogućnosti vraćanja u I. stup
Trenutačno u Hrvatskoj osoba koja ide u mirovinu može izabrati kombiniranu mirovinu (I. + II. stup) ili sva sredstva pri umirovljenju vratiti u I. stup. Jedan od prijedloga Udruge je da se ta mogućnost ukine. Koliko iznose mirovine iz drugog i trećeg stupa u 2022. godini i na početku 2023. možete vidjeti u ovom tekstu.
– Potrebno je ukinuti praksu kojom država budućim korisnicima mirovine koji prestaju biti članovi OMF-a nudi mogućnost primanja mirovine isključivo iz I. stupa (umjesto kombinirane mirovine I. i II. stupa) jer država na taj način konkurira privatnim MOD-ovima i podriva temelje privatne mirovinske štednje arbitrarnim određivanjem mirovina od strane državne politike”, stoji u prijedlogu.
11. Omogućiti isplatu mirovina i drugim financijskim instucijama osim MOD-ova
Trenutačno u Hrvatskoj prema važećim zakonima mirovine iz II. i III. stupa isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva.
– Radi poticaja konkurencije, potrebno je omogućiti obavljanje isplate mirovine po izlasku iz OMF-a (ili druge vrste mirovinske sheme) i drugim financijskim institucijama poput osiguranja i banaka”, stoji u prijedlogu.
12. Promijeniti način ugovaranja isplate mirovine korisnicima MOD-ova
Građani koji ovih dana idu u mirovinu, u slučaju izbora kombinirane mirovine, mogu izabrati pregršt modela isplate kod mirovinskog osiguravajućeg društva. Ovisno o modelu isplate tako će primati svoj dio mirovine iz II. stupa. Udruga predlaže standardizaciju tih ugovora na način da se ugovori sklapaju na fiksni broj godina koji bi trebao nadmašivati aktuarsku procjenu isplate mirovine. Prevedeno na hrvatski, ugovori o isplati mirovine iz drugog stupa bi se ugovarali na otprilike 24 godine.
Također se predlaže ukidanje indeksacija mirovina uz inflaciju jer ona MOD-ove izlaže riziku koji ima negativan utjecaj na stvarnu stopu povrata korisnika mirovine u prvih 20 godina korištenja.
Predlaže se i mogućnost povrata uloženih sredstava MOD-ovima koji u godinama nedostatnih prinosa “pokrivaju” rezultate poslovanja i omogućavaju isplatu dogovorenih prinosa korisnicima mirovina.
13. Nasljeđivanje imovine korisnika u MOD-u i nadživljenje ugovorenog roka isplate mirovine
U slučaju smrti korisnika prije isteka dogovorenog roka isplate mirovine – nasljednicima bi se nastavila isplaćivati mirovina do isteka ugovorenog roka. Ovim bi se ukinula praksa “raspoređivanja preostalog iznosa” imovine preminulog korisnika na ostale korisnike u MOD-u.
U slučaju da korisnik nadživi dogovoreni rok isplate mirovine (od 24 godine), mirovina mu se nastavlja doživotno isplaćivati iz I. stupa.
– Na ovaj način zadržava se element solidarnosti, ali uz razumno niski ukupan trošak za porezne obveznike jer će relativno mali broj korisnika nadživjeti aktuarsku procjenu roka korištenja mirovine uvećanu za 20 posto procijenjenog vremena, dok će istovremeno period korištenja mirovine iz I. stupa biti relativno kratak”, zaključna je rečenica 13. reformskog prijedloga.
