Podaci DZS-a pokazuju da imamo sve više radnika, a sve manje nezaposlenih
Zaposlenost je u lipnju u odnosu na svibanj rasla za dva posto, a rast je u usporedbi s lanjskim lipnjem 2,2 posto. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku razlikuju se od podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji se hvali s 3,48 posto većom zaposlenosti u odnosu na prošlu godinu. Dobra stvar je da nezaposlenost i dalje pada, a omjer radnika i umirovljenika povećava se, premda i njihov broj raste.
Umirovljenici su sve traženija radna snaga | Pexels
Hrvatska je u lipnju imala 1.722,892 zaposlenih, od čega su 801.768 žene. Zaposlenost je u odnosu na svibanj porasla za dva posto, dok je zaposlenih žena 2,2 posto više. Lani u lipnju imali smo 2,2 posto manje radnika, a žena 1,8 posto manje. Za razdoblje od siječnja do lipnja 2024. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj zaposlenih porastao je za 1,6 posto, a broj zaposlenih žena za 1,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Među nezaposlenima većinom žene
Zaposlenih u pravnim osobama je 1.476,819, a od toga 699.052 čine žene. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u lipnju 2024. u odnosu na prethodni mjesec porastao je za 4,2 posto, a žena za 4,7 posto. Broj ukupno zaposlenih osiguranika poljoprivrednika pao je za 0,7 posto, kao i broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednica.
Rast zaposlenosti logično prati i pad nezaposlenosti. Nezaposlenih je u lipnju u odnosu na svibanj za 3,9 posto manje, a broj nezaposlenih žena pao je za 3,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju 2024. iznosila je 4,7 posto, a za žene 5,6 posto. Podaci DZS-a pokazuju da je u lipnju bilo ukupno 84.841 nezaposlenih, od čega je 47.501 žena.
Omjer radnika i umirovljenika ipak malo povoljniji
O rekordnoj zaposlenosti izvijestio je početkom srpnja i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, o čemu smo pisali ovdje. HZMO je tada baratao s nešto većom brojkom od DZS-a točnije 1.739,224 osiguranika. Rekordna zaposlenost pozitivno se odražava na omjer radnika i umirovljenika. Premda još uvijek mali, odnos od 1,40 najveći je u posljednjih 16 godina. S druge strane, iznova na godišnjoj razini raste i broj umirovljenika nakon godina pada u pandemiji.
Nezaposlenost je rekordno niska, ali opet je na burzi rada najviše upravo starijih građana. Svaki četvrti nezaposleni stariji je od 55 godina, o čemu smo pisali ovdje. Ne treba zaboraviti ni na val iseljavanja koji je pridonio ovim trendovima, kao ni na uvoz stranih radnika za koje je u prvoj polovini godine, prema podacima MUP-a, a izdano više od 112.000 radnih dozvola.
