Plenković još jednom pohvalio mirovinsku reformu i najavio veće mirovine
Premijer Andrej Plenković jučer je obilježio 29. obljetnicu HDZ-a u Sesvetama, najbrojnijoj gradskoj četvrti u Zagrebu. Između ostaloga, komentirao je mirovinsku reformu, referendumsku inicijativu sindikata i najavio veće mirovine.
Foto: Andrej Plenković | Youtube screenshot
Premijer Andrej Plenković je sinoć u Sesvetama obilježio 29. obljetnicu osnutka HDZ-a, a pritom je poslao razne
političke poruke. Predizborno je vrijeme, tako da ne se ne treba čuditi da je velik dio svog izlaganja posvetio umirovljenicima.
U početku izlaganja, prvo se obračunao sa ‘suverenistima’, piše index.hr. Poručio im je kako je upravo HDZ stranka glede suverenizma najjača stranka u Hrvatskoj:
“Nema te stranke koja je više učinila za hrvatsku suverenost, slobodu, snagu države, institucija i ekonomije niti strateške ciljeve.
Suverenost je u biti HDZ-ov koncept, samo što ga drugi sada malo posuđuju, optužujući nas da smo, eto, kao potpali pod utjecaj drugih”, kazao je premijer okupljenima.
Zatim se još jednom pohvalio činjenicom da je agencija Standard & Poor’s podigla kreditni rejting, koji je dugo vremena bio ‘u smeću’.
Stižu veće mirovine u srpnju
A na kraju se osvrnuo na mirovinsku reformu i referendumsku inicijativu ’67 je previše’. Ponavljajući riječi ministra Pavića, Plenković je kazao kako je “netočna fama o 67 godina”, jer do 67 neće raditi oni zaposlenici koji su se zaposlili s 19 ili 20 godina.
Problem leži u tome što će ti zaposlenici morati biti kontinuirano zaposleni kako bi mogli ranije ići u mirovinu, a takvih ljudi u Hrvatskoj je vrlo malo.
Zatim je najavio i povećanje mirovina. Ali ne biste se trebali uzbuđivati, jer je samo ponovio da će umirovljenici s najnižim mirovinama od 1. srpnja 2019. godine dobiti 3,13 posto veću mirovinu. Dakle, ta vijest je stara više od pola godine.
Na kraju, kazao je kako su umirovljenicima omogućili da se vrate na tržište rada jer u mnogim industrijama nedostaje radne snage. Mirovinsku reformu je ocijenio uspješnom jer je napravljena na tragu praćenja trendova na tržištu rada zemalja EU.
