Picula nakon Hodalice kroz lažne vijesti: ‘Starije osobe osjećaju i veću odgovornost za svoje greške’
Ured hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule završio je s projektom Hodalica kroz lažne vijesti. Tim smo povodom razgovarali s Piculom. Doznali smo, između ostaloga, zašto je edukaciju o lažnim vijestima namijenio upravo osobama starije dobi, je li zadovoljan odazivom te zašto će se u budućoj borbi protiv lažnih vijesti okrenuti svojim kolegama političarima.
Picula se osvrnuo na projekt Hodalica kroz lažne vijesti | Foto: Tonino Picula
Nakon osam odrađenih radionica iz ciklusa Hodalica kroz lažne vijesti, koju je organizirao ured hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule uz podršku parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Picula se kroz kratak intervju za mirovina.hr osvrnuo na projekt.
Zašto ste se nakon Kidalice lažnih vijesti odlučili orijentirati na osobe starije dobi?
Kao uvijek, trudim se ići bliže izvoru problema. Naime, istraživanja koja smo imali na raspolaganju pokazala su da će lažne vijesti najvjerojatnije dijeliti osobe starije životne dobi. Tako je i istraživanje Guess et al. iz 2019. godine, koje se fokusiralo na Facebook, utvrdilo da je dijeljenje lažnih vijesti po sebi rijetka pojava, ali da su oni koji sudjeluju u dijeljenju bili stariji od 65 godina. Dakle, trebalo je nakon mladih krenuti prema starijima, jer je bilo vidljivo da je ta dobna grupa podijelila gotovo sedam puta više lažnih vijesti od najmlađe dobne skupine.
Kako ste zadovoljni s odzivom umirovljenika na radionice i što vam je prvi dojam?
Interes samih umirovljenika i domova bio je iznad svih naših očekivanja, pa smo se našli u situaciji da nismo uspjeli obići sve domove gdje smo bili pozvani. U ovom smo ih ciklusu kroz osam radionica obišli više od 350.
U skladu s time bio je i sam prijem u domovima koje smo obišli, od Zagreba do Splita i Dubrovnika, Rijeke do Đakova, pokazuje se jedna iznimno važna stvar koju mnogi, nažalost, zaboravljaju.
Vjerujem da je i nama mlađima, pa i ne tako mladima, koji se bavimo politikom i surađujemo s medijima jednako tako važno čuti i razumjeti perspektivu starije generacije, koja i dalje ima toliko za reći i doprinesti, a često je stavljena u zapećak.
Koliko su osobe starije dobi zainteresirane za politiku?
Naši sugrađani starije životne dobi nisu s godinama postali ni manje zainteresirani za politiku ni za svijet oko sebe. Oni vide i razumiju načelno da su mediji prošli kroz dramatičnu transformaciju, ali ne uspijevaju baš svi sve pohvatati, jer nemaju uvijek sve nove digitalne kanale komunikacije na raspolaganju i ne stižu se uvijek obrazovati o načinima korištenja novih tehnologija.
Donekle je čak ironično, mogao bih reći, da mnogi među njima daleko bolje razumiju kako politika, kako lokalna, tako nacionalna i europska, mogu imati utjecaja na njihov svakodnevni život: od slobode putovanja, preko socijalnih i zaštitnih mjera, kao što su primjerice cijene i dostupnost mjesta u domovima, sve do kvalitete hrane.
U tom smislu, oni koji nisu nikad slušali predmet Politika i gospodarstvo tu temu razumiju bolje od onih kojima je to bio obvezan školski predmet.
Iako se često govori kako je jako teško utjecati na starije, radionice su pokazale da su često skloniji promijeniti stav, ako se s njima argumentirano raspravlja.
Što su bile neke od najčešćih primjedbi koje ste mogli čuti na radionicama?
Kad smo govorili o povijesti lažnih vijesti, mnogi su sudionici rasprava iz publike navodili kako se jako dobro sjećaju primjera iz bliže, ali i puno dalje povijesti. Zanimljivo je i kako kod tradicionalnih medija sami odlično prepoznaju kad novinarski prilog nije profesionalan, već bude pristran ili propagandistički. Također, mnogi ističu važnost borbe protiv prikrivenog oglašavanja, zbog čega su mnogi od njih često žrtve prijevara u vidu kupovine razvih, navodno učinkovitih i ljekovitih uređaja i preparata, koji ustvari ne ispunjavaju ni jedno od obećanja koja daju. Nadam se da će izmjene Zakona o medijima, koje se pripremaju, na pravilan način regulirati tu praksu, jer odgovornost nije samo na oglašivaču, nego i mediju ili platformi koje takav oblik zavaravajućeg ili lažnog oglašavanja dopuštaju.
Nakon umirovljenika i mladih, što je sljedeće u vašoj, sada već dvogodišnjoj kampanji borbe protiv lažnih vijesti?
Vraćam se na one koji su i sami nekad skloni dijeljenju lažnih vijesti. Ići ću među svoje kolege političare.
