Petrović: Znate li koliko plastičnih boca vrijedi jedna godina staža umirovljenika?
Kako bi zorno dočarala siromaštvo umirovljenika, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović usporedila je vrijednost godine staža po kojoj nam se računaju mirovine s vrijednošću plastičnih boca. Analogija nimalo slučajna, jer znamo da su mnogi naši stari upravo prisiljeni sakupljati ambalažu kako bi preživjeli.
Jasna A. Petrović
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Slika starijeg građana koji skuplja ambalažu, kako bi na takav krajnje ponižavajući način uz malenu mirovinu osigurao makar maleni dodatak za preživljavanje, nije rijetka pojava. Upravo je stoga u novom Glasu umirovljenika predsjednica Sindikata Jasna A. Petrović vrijednost mirovine po godini staža usporedila s brojem plastičnih boca jednake vrijednosti.
Bijednih 139 bočica
Komentar SUH-ove čelnice prenosimo u cijelosti:
“Znate li koliko plastičnih boca vrijedi jedna godina mirovinskog staža hrvatskog umirovljenika? Sitnicu od 167 boca. Prosječna je mirovina u prosincu 2020. godine iznosila 2.566,56 kuna, a cijena jedne povratne plastične bočice je pola kune. Kad tu „sarmu” podijelite s prosječnih 30 godina i 9 mjeseci staža koliko je za tu mirovinu odradio prosječni hrvatski umirovljenik, dobijete točno 83,5 kuna po godini radnog staža. A onda to podijelite s pola kune po bočici, i eto onog famoznog broja od 167 boca. Ako ste bili nesretnoga usuda, pa ste imali nižu plaću od prosjeka, onda vam se priznala samo najniža mirovina, pa vam godina staža iznosi samo 69,42 kune ili bijednih 139 bočica.
Sada bi neki pametnjaković rekao kako je onda bolje cijeli život skupljati boce po kantama za smeće i kontejnerima, nego odraditi više od tri desetljeća, pa onda i ovako i onako – skupljati boce za preživljavanje. Tako je to u zemlji u kojoj 61 posto svih umirovljenika imaju mirovine niže od hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna.
Odlaskom u mirovinu počinje borba za goli opstanak
Dok se umirovljenici iz većine europskih zemalja raduju umirovljenju, u Domovini je to trenutak za paniku. S razlogom. Europska je zamjenska neto stopa mirovine 2018. iznosila 52 posto. Naime, toliki je udjel od svoje vlastite zadnje plaće prosječni umirovljenik dobio s prvom mirovinom. Međutim, u Hrvatskoj je taj iznos bio samo 39,1 posto, daleko manje od 70,9 posto u Bugarskoj ili 56,1 posto u Mađarskoj, ili pak 79,5 posto u Italiji i 76,5 posto u Austriji. Tamo samo sklizneš u mirovinu i malo presložiš prioritete, dok u Hrvatskoj tim danom za većinu počinje borba za goli opstanak. Tako je bilo 2018., a sada početkom 2021. je taj udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći pao na samo 37,4 posto. I dalje pada, jer će i najnovijim usklađivanjem mirovina od oko nula posto, realna vrijednost mirovina nastaviti opadati. S pandemijom utoliko više i brže, strmoglavo prema dnu.
I dok za svjetske bogatune znamo koliko su se omastili u godini pandemije, jer njihovo je bogatstvo poraslo za 27,5 posto, u Hrvatskoj se ti podaci skrivaju od javnosti. A kako i ne bi kad se sve politike, a posebno porezne, vode u korist bogatih da budu još bogatiji, a socijalne razlike bujaju daleko od oka, daleko od srca. Shvaćanje da su siromašni i bogati jednaki pred smrću počiva na zabludi. Siromašni i bogati nisu jednaki pred smrću, nego tek nakon smrti. Amen” – zaključuje predsjednica Sindikata umirovljenika, Jasna A. Petrović.
