Petrović: Umirovljenici su žrtve kvaziznanstvenika i neupućenih političara
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović komentirala je najavljenu mirovinsku reformu i aktualnu umirovljeničku situaciju. Ljuta je na znanstvenike i političare koji kažu da je problem malih mirovina u “lijenosti” i premalom radnom stažu brojnih umirovljenika.
Foto: Jasna A. Petrović | Tea Ovničević, mirovina.hr
Glas Istre donosi zanimljiv razgovor s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasnom A. Petrović koja se, između ostalog, osvrnula na najnovije izmjene u mirovinskom zakonodavstvu. Hrvatska ubrzano stari, započinje Petrović, a dodaje da će to dovesti do neshvatljivog porasta siromaštva i smrtnosti u državi:
“Prosječna radnička, ili popularnije rečeno “kažnjenička” mirovina, iznosi 2.706 kuna, a prosječna neto plaća u svibnju 7.607 kuna, što znači da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći samo 35,5 posto. Time je jasno da je vrijednost jednog umirovljenika samo trećina vrijednosti jednog radnika! K tome, čak 75 posto svih mirovina je ispod očekivane hrvatske linije siromaštva, za 2021. godinu od oko 3.200 kuna. Nisu oni svi siromašni, već prema podacima Eurostata siromašnih starica i staraca je najmanje 33,8 posto, ali i taj udjel raste”, započinje Petrović.
“Sramotno je koliko se u Hrvatskoj vrednuje rad”
Samci i žene su posebno ugroženi u starosti, a najgore je samim ženama. Imamo 276 tisuća umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu, a od oko 21 tisuću umirovljenika koji su ove godine otiši u mirovinu – 40 posto ih je završilo u najnižoj.
“Prosječna mirovina umirovljenika s najnižom mirovinom iznosi samo 1.833 kune, što je tek 24,1 posto prosječne neto plaće. Gola bijeda, jer 15 godina radnog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sada vrijedi samo 1.097 kuna, dok je, na primjer, stalna socijalna pomoć za starije od 65 godina porasla na 1.600 kuna (1.200 naknada i energetski vaučer 400 kuna). Sramotno koliko se u Hrvatskoj vrednuje rad”, kazala je Petrović.
“Umirovljenici su žrtve kvaziznanstvenika”
Petrović kaže da je velik nered u mirovinskom sustavu posljedica ranijih odluka kada su radnici poslije stečaja i gubitka radnog mjesta bili masovno primorani otići u mirovinu s prvim uvjetima pa im je država na to trajno penalizirala mirovinu. Za 35 godina staža mogli su dobiti 2.556 kuna (ako bi dobili najnižu mirovinu), no zbog penalizacije od 12 posto mirovine su im oko 2.250 kuna.
“Ti su ljudi najčešće željeli nastaviti raditi i do dobi od 65 godina, ali su ih s burze ekspresno torpedirali u prijevremenu mirovinu. Takvi umirovljenici su potom žrtve raznih kvaziznastvenika i neupućenih političara koji ih optužuju da su ljenčine i da su radili prekratko pa zato imaju niske mirovine”, zaključuje Petrović.
