Ovo su pet najvažnijih ciljeva nove Strategije socijalne skrbi za starije osobe
Nacionalnu mirovinu za one koji nisu ostvarili minimalne godine staža Vlada je obećala uvesti do kraja mandata, no hoće li stići?
Foto: Pixabay
Uvođenje nacionalne mirovine jedno je od najvažnijih obećanja iz programa trenutne Vlade u sklopu najavljene reforme sustava i skrbi za socijalno ugrožene starije građane. U tu je svrhu krajem rujna prihvaćena i Strategija socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine, izrađena u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U praksi, to bi trebalo značiti da njome predviđene i za sve ustanove obezujuće mjere, moraju biti provedene do kraja tog razdoblja. A osim nacionalne mirovine, ciljevi su i dostupniji smještaj u domovima umirovljenika, veća prava na status njegovatelja, pojačani inspekcijski nadzor nad pružateljima usluga i podizanje njihove kvalitete.
Institut nacionalne mirovine
Uvođenje instituta nacionalne mirovine predviđeno je za ovaj mandat, te bi njime bile obuhvaćene osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile minimalni staž za odlazak u starosnu mirovinu – pod uvjetom da nemaju drugih izvora prihoda te da su minimalno 15 godina živjele na području Hrvatske. Međutim, uvjete za ostvarivanje ovog prava tek treba utvrditi.
Svemu će prethoditi analiza do kraja 2018. godine, temeljena na izračunu broja ljudi koji žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva, trenutnoj visini starosne mirovine za 15 godina staža, naknadama socijalne skrbi i stanju na tržištu rada, a nacionalna mirovina ovisit će i o tome je li osoba nositelj prava vlasništva, je li bila u radnom odnosu i uplaćivala doprinose ili nikada nije radila, s posebnim naglaskom na žene u ruralnim područjima pogođenima siromaštvom.
Nakon toga, do kraja 2019. slijedi utvrđivanje kriterija za imovinski, odnosno dohodovni cenzus te broj osoba koje on obuhvaća kako bi se planirala sredstva u proračunu, dok bi zakonodavni okvir trebao biti postavljen tek krajem 2020. godine, što bi značilo da nacionalnih mirovina do tada sigurno neće biti. Inače, one se dodjeluju u stotinjak država diljem svijeta kako bi se starije osobe zaštitilo od siromaštva. Naime, u Hrvatskoj 9.287 osoba starijih od 65 godina prima socijalnu pomoć, 3.225 ih je primilo osobnu invalidninu, a 33.859 doplatak za pomoć i njegu. Podaci su to s kraja 2015. koji se navode u Strategiji. S druge strane, prema neslužbenim podacima procjenjuje se kako u riziku od siromaštva živi čak 26 posto Hrvata starijih od 65 godina te čak 100.000 njih ne ostvaruje nikakva primanja.
Povećanje dostupnosti smještaja u domovima
Ovo je druga po važnosti među donesenim mjerama, koja bi se trebala ostvariti uvođenjem jedinstvenog modela financiranja takvih ustanova. Naime, manji dio domova, oni državni i decentralizirani u vlasništvu županija, financiraju se potpuno ili djelomično iz državnog proračuna, a svi ostali, kojih je neusporedivo više, isključivo iz vlastitih prihoda, što je ujedno i razlog neujednačene dostupnosti njihova smještaja. Također, kapaciteti za smještaj starijih osoba nisu ravnomjerno raspoređeni po županijama, u većini njih oni su ispodprosječni, zbog čega će se upravo na tim područjima poticati izgradnja dodatnih kapaciteta.
Smjer u kojem država nastoji ići jest osiguravanje institucionalne skrbi prvenstveno za najstarije i kronično bolesne, te funkcionalno oslabljene osobe, dok je za sve ostale naglasak na obitelji i lokalnoj zajednici kao izvaninstitucionalnim oblicima skrbi i što dužem ostajanju u vlastitu domu. Reforma će stoga obuhvatiti novi način plaćanja dugotrajnog smještaja za starije osobe u državnim i decentraliziranim domovima.
Inače, u 197 svih domova u Hrvatskoj (državnih, županijskih i drugih osnivača) smještena je samo 17.141 osoba, od čega temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb tek 3.374, dok je 769 socijano ugroženih starijih osoba moralo čekati na ostvarenje svog prava na mjesto u županijskim domovima. Ukupno, za smještaj u domu predano je čak 72.054 zahtjeva. S druge pak strane, izvaninstitucijski oblik smještaja pružaju obiteljski domovi kojih je 2015. evidentirano 336 te 140 udomiteljskih obitelji. Pomoć u kući ostvarile su 9.592 osobe, dok ih je 3.279 bilo smješteno kod udomitelja. S druge strane, četvrtina stanovnika starih 65 godina i više živi u samačkim kućanstvima, 50 posto u bračnim i izvanbračnim zajednicama, a u institucijama za starije nešto više od dva posto.
Pojačani inspekcijski nadzor rada
Više od 2.000 takvih ustanova i pružatelja usluga također je dio reforme, kao i uvođenje nadzora i na lokalnoj razini.
Širenje prava na status njegovatelja
Ovo pitanje također će dobiti svoj zakonodavni okvir, upravo radi nedovoljnog broja smještajnih kapaciteta, zbog čega starijim osobama treba omogućiti adekvatnu njegu i skrb, za što će biti propisani uvjeti i načini ostvarivanja prava njegovatelja.
Podizanje kvalitete socijalnih usluga
Ovo je posljednja od pet najvažnijih ciljeva Strategije, a osigurat će se kroz praćenje kvalitete pružatelja tih usluga, primjenu smjernica pravilne prehrane, jelovnika, edukacije i jačanje kompetencija radnika.
Inače, prva ovakva strategija napravljena je za prethodno razdoblje od 2014. do 2016. godine. Ovim strateškim dokumentom trebala bi se povećati dostupnost usluga i kvaliteta života sve većem broju starijih osoba, od kojih mnogi spadaju u socijalnu kategoriju. S druge strane, cilj je pružateljima usluga za starije osobe omogućiti pristup sredstvima iz fondova EU za širenje mreže izvaninstitucionalne skrbi i onih usluga na koje ne ostvaruju pravo temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, a kako bi što dulje ostale živjeti u svome domu, navodi se u najnovijoj Strategiji.
Prema procjeni trenutnih demografskih kretanja, mijenjati se mora postojeći sustav socijalne skrbi i to prema udjelu starijeg stanovništva po županijama. Naime, osim što je starijeg stanovništva sve više, a životni vijek sve dulji, sve je više onih koji trebaju pomoć u starijoj dobi, a sve manje članova obitelji koji se o njima mogu brinuti, čemu su migracije najčešći uzrok. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2015. godine, 19,01 posto stanovništva čine osobe stare 65 godina i više, odnosno 799. 286 od ukupna 4,2 milijuna.
