Ministar rada i mirovinskog sustava glavni problem vidi u sukobu triju generacija; sadašnjih umirovljenika koji žele veće mirovine, što je moguće osigurati jedino iz državnog proračuna, zatim onih rođenih između 1962. i 1980. godine koji nemaju dodatak od 27 posto te generacija od 1980. nadalje koje će ipak kroz povećanje izdvajanja za drugi stup uspjeti zaraditi veće mirovine od sadašnjih umirovljenika.
Foto: Jelena Ratko | mirovina.hr
Ministar Marko Pavić ovih je dana u medijima najtraženiji pa tako i najzastupljeniji političar. Razlog je famozna mirovinska reforma koja bi se u javnoj raspravi konačno trebala pojaviti idućeg tjedna, nakon čega će i u jesensku saborsku proceduru. Prvi čovjek rada i mirovinskog sustava u Hrvatskoj uvjeren je da će prijedlozi dobiti potporu u Saboru. Iako je većina tih prijedloga poznata, rasprave se u javnosti i dalje žustro vode, pogotovo kada je u pitanju dodatak od 27 posto kojeg trenutno nemaju osiguranici drugog mirovnskog stupa. Taj će problem, kao i niz drugih, biti riješen jer će u protivnom, kaže i sam ministar, budući umirovljenici imati 600 kuna manju mirovinu.
Za mirovine nedostaje 17 milijardi kuna
“Procjenjujemo da će takvih slučajeva do 2020. biti više od 3.000, a većinom je riječ o ženama s mirovinama manjim od sadašnjih umirovljenika. Svake sljedeće godine taj broj će rasti. Svjesni smo problema s kojima ćemo se suočiti već sljedeće godine, kada će veliki broj umirovljenika imati, u prosjeku, 600 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika” – rekao je Pavić za Globus.
Podsjetio je i na prvih 20-ak slučajeva od ove godine koji su u manju mirovinu otišli iz dvostupnog sustava. Izjednačavanje starih i novih umirovljenika stoga je jedan od glavnih razloga zbog kojih mirovina mora biti provedena. Pavić upozorava kako pritom dolazi do sukoba triju generacija; sadašnjih umirovljenika koji žele veće mirovine, što je moguće osigurati jedino iz državnog proračuna, zatim onih rođenih između 1962. i 1980. godine koji nemaju dodatak od 27 posto te generacija od 1980. nadalje koje će ipak kroz povećanje izdvajanja za drugi stup uspjeti zaraditi veće mirovine od sadašnjih umirovljenika.
Da novca za povećanje mirovina manjka, ministar je ilustrirao na primjeru pet Peljeških mostova, odnosno 17 milijardi kuna koliko svake godine nedostaje za mirovine. Kazao je i kako na održivost sustava utječe i podatak da hrvatski umirovljenik u prosjeku ima samo 30 godina radnog staža, dok je on u Njemačkoj osam godina veći.
Zaduživanje, kaže, ne dolazi u obzir, a kako nema za sve, u Vladi su odlučili da će predložiti povećanje najnižih mirovina za tri posto. Pavić je u intervju za Globus rekao da su mirovine već uvećane ove godine za 3,64 posto, a lani za 2,75 posto. (Ipak, radi se o redovnom usklađivanju prema indeksu plaća i potrošačkih cijena, na što upozoravaju i umirovljenici, op.a.)
300.000 građana na minimalcu
Pavić upozorava da se mirovinski sustav suočava s još jednim velikim problemom, a to je status 300.000 građana rođenih nakon 1962. koji su zarađivali minimalnu plaću ili do 75 posto prosječne plaće i koji bi i s dodatkom od 27 posto imali manje od najniže mirovine.
“Upravo iz tog razloga želimo i na njih proširiti pravo koje imaju generacije od 1952. do 1961., a to je pravo izbora hoće li mirovinu primati iz prvog i drugog stupa ili će na dan kada odlaze u mirovinu sredstva iz drugog stupa prenijeti u prvi uz dodatak od 27 posto – kaže Pavić te smatra da je sadašnji sustav nepravedan prema nekim generacijama.
Ministar je ponovio da će se doprinosi za drugi stup postepeno povećavati, do 2022. na šest posto, a kasnije i više. Valja podsjetiti i na ministrove izjave iz gostovanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno u kojoj je kazao da će država osnovati vlastito mirovinsko osiguravajuće društvo te da će se umirovljenicima nuditi mogućnost isplate jednog dijela mirovine odmah po umirovljenju.
Pitanja poput povećanja obiteljskih mirovina nakon smrti supružnika i ostale socijalne mjere, čini se, neće biti obuhvaćene mirovinskom reformom, unatoč opetovanim insistiranjima umirovljeničkih udruga da se smanji siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj, o kojemu svjedoče poražavajuće statistike.
