U dvorištima ljudi, posebno na ogradama, često viđam ovu predivnu biljku neobična lista, velikih cvjetova i okrugloga ploda. Sama se bih se često zapitala je li neobrađeni plod jestiv jer ga nalazimo u proizvodima kao što su sokovi, frapei, slastice. Istražili smo kako uzgojiti pasifloru te koje su prednosti i nedostatci ove biljke.
Cvijet Passiflora caerulea
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
Pasiflora je biljka penjačica koju se često koristi kao ukrasnu biljku jer ima neobične cvjetove i lišće neobična oblika. Lako raste u maloj količini zemlje i ne zahtijeva previše njege. Jedino što treba s njom raditi je usmjeravati njezin rast s vremena na vrijeme kako bi urednije rasla. Mi to nismo napravili te je ona prešla čak i na krov.
Pasiflore s kojima se najčešće susrećemo su marakuja, „granadilja“, „Kristova kruna“. Ova voćka je došla iz Argentine, Paragvaja i Brazila te, iz tog razloga, marakuja podnosi visoke temperature. Neke vrste pasiflore su se prilagodile nižim temperaturama i možemo ih uzgojiti na našem području. Zbog te prilagodbe, jedna od najpogodnijih vrsta za uzgoj na ovim područjima je Passiflora caerulea.
Sadnja ili sijanje pasiflore
Pasiflorino sjeme i sadnice se mogu kupiti, ali ako imate susjedu koja već ima tu biljku, možete ju zamoliti za jedan plod ili grančicu. Ona se može razmnožavati vegetativno iz reznica. Pasiflora voli otpuštati rizome te je dobro ako odsiječete grančicu koja ih ima. Ako grančica nema rizome, stavite ju u crnu vlažnu zemlju te će ona pustiti korijen. Sadnicu posadite u zemlju na dubinu u kojoj je prethodno rasla. Poželjno je da razmak između pasiflora bude 4 metra.
Ako planirate posijati pasifloru, sjeme možete uzeti iz zrelog ploda. Plod je potrebno ostaviti da fermentira te ga nakon fermentacije treba osušiti. Plod pasiflore ima veliku količinu sjemena i nije poželjno staviti cijeli plod u zemlju, već je poželjno otvoriti plod te izdvojiti nekoliko sjemenki.
Sjeme pasiflore ima izuzetno jaku ljusku te je, prije njegove sadnje, potrebno istrljati sjeme brusnim papirom ili ga ostaviti da nekoliko sati odstoji u slini. Slina sadrži enzime koji će potpomoći raspadanju ljuske sjemenke. Ako ste se odlučili na to da sjeme odstoji u slini, sjemenku nemojte ispirati prije sadnje. Ako ste se odlučili na opciju s brusnim papirom, držite sjemenke 12 sati u toploj vodi.
Zreli plod na biljci
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
Uzgoj pasiflore
Pasiflora ne traži puno zemlje, ali traži bogatu i vlažnu zemlju. Nju možete uzgajati i u svojoj kući u kalju koji se nalazi u blizini prozora. Ona voli sunčana ili polusjenovita mjesta. Kalj mora biti primjerene veličine te biljka mora imati oslonac za penjanje.
Ako uzgajate pasifloru u svojem vrtu, imajte na umu da se ona jako lako širi te da ju nije uvijek lako iskorijeniti zbog rizoma koje ispušta i plodova s brojnim sjemenkama. Ona i dalje treba imati svoj oslonac.
Passiflora caerulea se proširila i na krov
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
Biljku je potrebno usmjeravati jer, ako nema svoj oslonac, zbog plitkog korijena se može izvrnuti iz zemlje ili se počne penjati gdje može. Sve iznikle biljke koje su nastale treba izvući ili iskopati s korijenom kako ona u vašem vrtu ne bi postala korov. Ako je mladica iznikla u blizini matične biljke, obilno zalijte zemlju kako bi omekšali tlo te rukom izvucite mladu biljku s korijenom. Tako nećete oštetiti matičnu biljku.
Kada sve cvijeće ocvate i svi plodovi se osuše, potrebno je odrezati sve suhe ostatke. U jesen postupno orezujte stare, dvogodišnje grane kako biljka ne bi doživjela šok. Takve grane će na kraju biti odsječene na 4 cm od glavne grane. U proljeće odsijecite nekoliko centimetara sa svake neobrezane grane kako bi imali više cvijeća i plodova jer pasiflora cvijeta na mladim granama.
Koje dijelove biljke jesti, a što nikako nije poželjno jesti
Pasiflora je izuzetno slatko voće te najčešće u prehrani nalazimo vrstu koja se zove Passiflora edulis ili marakuja. Kad dozre, ima tamnoljubičasti plod te sluzavu žutu unutrašnjost s malim sjemenkama. Pasiflora koju smo navodili kroz cijeli članak ima jestiv plod. Kod korištenja pasiflore za prehranu, morate biti izuzetno oprezni jer je nezrela pasiflora toksična za ljudsko tijelo. Passiflora caerulea je zrela kad joj plod, u potpunosti, postane narančast i mekan. Bere ga se ručno te plodovi ne dozrijevaju u isto vrijeme. Ostale dijelove biljke nije poželjno jesti.
Zanimljivost je da se u povijesti koristila često u medicini zbog svojih djelovanja. Koristila se za liječenje nesanice, naglih buđenja u sred noći, za liječenje tjeskobe te drugih psihičkih smetnji. Razlog toliko čestom korištenju je bio taj što se ona može konzumirati u većoj količini te se većinom može konzumirati s drugim lijekovima. Unatoč tome, svaka osoba je individualna te je potrebno konzultirati se s liječnikom prije konzumiranja bilo kakvih alternativnih lijekova.
Otvoreni plod Passiflore caerulee
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)
